U utorak je Državni sabor izglasao državni proračun za iduću godinu u iznosu 77 milijardi kuna. Proračun se temelji na pretpostavci rasta brutto domaćeg proizvoda od 3,5 posto što u uvjetima svjetske recesija mnogi drže nerealnim. Ministar financija dr. Mato Crkvenac misli drugačije.
Crkvenac: “Naš se optimizam temelji na tome da rast od 3,5 posto nastavak, ali nešto usporeniji, vrlo pozitivnog trenda kojeg imamo u ekonomiji, osobito u ovoj godini. Naša ekonomija je vrlo stabilna, inflacija je vrlo niska, ispod 4 posto, koinflacija je 2 posto, naše financije su sređene, kamatne stope stalno padaju i jača određena investicijska aktivnost, rejting države na međunarodnom planu je visok, poduzeća mogu dolaziti do kapitala, nema oskudice kapitala, računamo na povećanje investicija i zapošljavanja, u idućoj godini očekujemo vrlo dobru turističku sezonu, već sada su predbilježbe sjajne, imamo dobru popunjenost brodogradnje koja već u idućoj godini ima udvostručenje u odnosu na ovu godinu, dobra je situacija u poljoprivredi, farmaceutskoj industriji, idu investicije u elektro-privredi, investicije u malom i srednjem poduzetništvu, realiziramo međunarodne vrlo povoljne kredite koji potiču investicije i zapošljavanje u Hrvatskoj i siguran sam da će se nastaviti trend rasta i trend stabilnosti i financijske konsolidacije i daljnjeg jačanja rejtinga na burzi. Nama nije ograničenje tržište i to je najvažnije. Vani je problem u tome što tržišta jenjavaju. Hrvatska ima tržište u ovoj regiji. Tržište nam nije ograničenje, a faktore za rast imamo.”
Ukoliko ipak taj rast ne bude realiziran za čim ćete posegnuti: za daljnjim zaduživanjima ili će se dogoditi ono što dio oporbe već predviđa, da bi u rujnu mogao nastati financijski kolaps Hrvatske.
Crkvenac: “Nema straha od nikakvog financijskog kolapsa. Prvo, ovaj rast će biti ostvaren. Taj smo rast planirali vrlo konzervativno, dakle, sa svim obzirima. Rast će biti ostvaren, a potom osnovu i prihodi u proračun. Ako bi pak prihodi bili slabiji od toga onda ćemo ograničavati rashode. Sve će biti pod kontrolom.”
Budžetski deficit može maksimalno iznositi 4,25 brutto domaćeg proizvoda. Je li to određeno pod pritiskom MMF i Svjetske banke?
Crkvenac: “Ne. To su krive pretpostavke. Mi uspješno surađujemo sa MMF-om i Svjetskom bankom, ali ja vam mogu reći podatak, cifra 4,25 posto je naprosto moja cifra. Mi na tome radimo od ljeta.”
Inozemni dug Hrvatske sad je viši od deset milijardi dolara. Od promjene vlasti Hrvatska se zadužila za dodatnih 2,25 milijarde dolara?
Crkvenac: “Tu ste u pravu. Inozemna zaduženost je porasla. Međutim, istodobno mi smo podmirili sve dugove u zemlji. To su bili veliki dugovi koji su se odnosili na brojne neplaćene račune bivše vlade i ministarstava prema mnogima, na dugove prema građanima, onima, sjećate se, koji su u propalim bankama izgubili svoju štednju. Sve smo to izvraćali, preko 20 milijardi od toga se vratilo u gospodarstvo i sad je sređeno gospodarstvo i ne izvlači se iz džepova građana jer država je na sebe preuzela taj teret. I ona se u stanovitoj mjeri i zadužila. Mi redovito i bez problema servisiramo svoje dugove. Ono što se mi sada zadužujemo to je zato da bismo vraćali ranije dugove, ali to sad činimo po nižim kamatama pa je sve to skupa povoljnije i sada se samo treba pametno zaduživati i dalje i kontrolirati da dug ne raste prebrzo. Inače, Hrvatska se treba zaduživati baš sad, kad pokreće razvoj i ostalo, a ne sutra.