Jonathan Franzen je dosad objavio dva romana. Prvi, 1988. godine - “The Twenty-Seventh City”, Dvadeset i sedmi grad, i drugi, 1992. godine - “Strong Motion”, Snazan pokret. Radnja prvog odigrava se u St. Louisu, radnja drugog - u Bostonu. Radnja najnovijeg, treceg i s velikim nestrpljenjem ocekivanog, u nekoliko gradova – u New Yorku, u Philadelphiji, cak u Vilniusu, ali, uglavnom, u jednom malom mjestu americkog Srednjeg zapada. Taj najnoviji dobitnik je i ovogodisnje nagrade National Book Award.
Davno je jos Tolstoj rekao:”Sve su sretne obitelji sretne na isti nacin. Svaka nesretna, nesretna je na svoj, poseban nacin.” Romani koji se bave obiteljskim krizama nisu nista novo. Ali, najnovije mjesto u toj staroj tradiciji sada, kazu, pripada Jonathanu Franzenu. Pet clanova obitelji Lambert, iz mjesta St. Jude, negdje na americkom Srednjem zapadu, glavni su likovi romana “The Corrections”. Svih pet, rekli bismo, na debelom su moru, jer niti jedan nema kontrolu nad vlastitim zivotom.
Pater familias – Alfred Lambert, cijeli je svoj radni vijek proveo, radeci posteno i tesko, na zeljeznici Midland Pacific. I pedeset je godina vodio glavnu rijec u domu Lambertovih. Umirovljen, Alfred sada pati od Parkinsonove bolesti, od fizicke i mentalne slabosti. Onaj dio njegovog uma jos nenacet demencijom, nepovratno guta - potrosacka kultura. Enid, 50 godina Albertova bracna druzica, nezadovoljna supruga-pacenica, zeli konacno malo zabave. Majstor u poricanju, slijepom nepriznavanju problema, htjela bi Enid silno na jedno krstarenje, ali Alfredovo zdravstveno stanje to ipak ne dopusta. Ako ne moze krstarenje, moze nesto drugo. Enid opsjeda jedan drugi nedostizni cilj - okupiti cijelu obitelj u “toploj” atmosferi doma, u St. Lukeu, za jedan tradicionalni, mozda zadnji, Bozic! Za njenu ideju, medjutim, nije zagrijan nitko drugi, ali Enid, ona ionako nema sluha ni za koga drugoga. Nema ga niti jedno od njihovo troje djece.
Najstariji sin Gary, uspjesni bankar, pati od klinicke depresije i vodi zestoku i zestoko smijesnu bitku sa zenom koja odgoj njihove djece temelji iskljucivo na metodama novog, fenomenalno imbecilnog prirucnika – “Roditeljsko NEmijesanje u odgoj djece: Nove vjestine za novi milenij”. Drugi sin, Chip, profesorsko je mjesto u jednom koledzu izgubio jer nije mogao odoljeti carima studentice. Svoj prezir prema novcu sad mora, u sebi, nekako pomiriti s brigama zbog - oskudice istoga. Trece dijete Lambertovih, kcer Denise, takodjer je izgubljeni slucaj – na pragu je da izgubi svoj uspjesni i vrlo chic restoran, svog supruga, svog decka, svoju ljubavnicu (suprugu svog decka!) – seksualno, dakle, potpuno zbunjena osoba kojoj prijeti jos i gubitak vlastitog samopostovanja.
Sva su djeca davno i bezglavo pobjegla iz St. Lukea, u gradove Istocne obale. Na povratak u St. Luke, i maminu kricavo pozlacenu, prividom ispunjenu, viziju savrsenog blagdana, najstariji sin ne uspijeva nagovoriti ni sebe ni svoju zenu. Chip, negdasnji profesor, pred majcinim pozivom bjezi cak u Vilnius, u Litvu. Radije se upusta u opasne, ilegalne investicije u Litvi nego u jedan Bozic sa svojom disfunkcionalnom familijom. Jedina koja je donekle spremna udovoljiti majci, kcer je Denise. Ona, naime, jos uvijek ocajnicki zeli biti dobra kcer. U drustvu naviknutom da za sve ima brzog lijeka, brzih i jednostavnih odgovora na probleme Lambertovih - nema. U zemlji opijenoj snaznim, vrtoglavim porastom gospodarstva, na dnu ostaju, cini se, samo Lambertovi.
Raslojavanje i krah jedne americke obitelji sa Srednjeg zapada opca je tema epskog romana Jonathana Franzena, protkana gusto jos i ovima - opasan, zao i los svijet nastao procvatom Interneta; opasan, zao i los svijet nastao fisijom post-sovjetskog Istoka; opasan, zao i los svijet – rezultat farmaceutske industrije – izvjesni lijek, naime, zvan “Corecktall”, koji obecaje nevjerojatnu mentalnu transformaciju, ima u cijeloj prici vaznu ulogu; svijet, takodjer, Wall Street hakstera; akademski svijet kojim vlada - samoobmana; svijet koji razdiru moralne proturjecnosti; roditeljskog angazmana lisen odgoj djece; pa smijesna, apsurdna priroda americko-trecesvjetskih odnosa; medjunarodni kriminal; americka kultura, americke boljke i nesigurnosti; politika, ekonomija, mediji …sve u svemu, kako rece jedan kriticar – mikrokozam suvremene kulture koja je posla strasno naopako!
Franzen osobne drame Lambertovih vjesto ispreplice s komentarima na sira drustvena pitanja, i ostvaruje, po ocjeni kriticara i citateljske publike – pravo remekdjelo. Drustvo o kojemu on govori toliko je bolesno da za njega vise nema lijeka. Nikakav mu “Corecktall” nece pomoci! Unatoc tako bezizglednoj dijagnozi, Franzen ne gubi nadu i svom romanu daje ipak neku vrstu happy-enda. Ako i nisu nista naucili, i ako svoje vlastite zivote nisu uspjeli promijeniti ili ispraviti, likovi romana “Corrections” nalaze, na kraju, u tim svojim zivotima, mjesta za druge, i svoje bliznje malo bolje i poblize upoznaju.
Sve troje djece, naime, vlastitim, cudnim i zaobilaznim nacinima, ipak nalazi puta natrag u St. Luke, za taj ‘nesretni’ mamin Bozic, i tu se susrece s duhovima proslosti – susret bolan, istovremeno i komican i tragican i, iznad svega, za sve njih – tako oslobadjajuci. Franzenov je roman anatomija i jedne obitelji i jednog drustva. “Realistican, mracno smijesan, duboko human, on potvrdjuje Franzena,” zakljucak je kriticara, “ kao jednog od najboljih interpretatora americkog drustva i americke duse.”