"Opraštanje je božanski čin," napisao je svojedobno pjesnik Alexander Pope. Većina Amerikanaca, kako pokazuje nedavno ispitivanje, misli to isto! Naime, 75 posto odraslih ispitanika, u anketi provedenoj u čitavoj zemlji, sigurna je da im je Bog oprostio prošle pogreške ili loša djela.
Dr. Loren Toussaint, prvi autor studije, temeljene na anketi koju je proveo Institut za društvena istraživanja Sveučilišta Michigan, kaže da Amerikanci i inače, u raznim anketama, pokazuju da su uvjereni u čitav niz stvari. Prema tome, i ovakva čvrsta uvjerenost u Božje opraštanje u skladu je s mnogim drugim čvrstim uvjerenjima Amerikanaca.
Međutim, kako su ustanovili dr. Toussaint i njegovi kolege, ti isti ispitanici bili su mnogo manje uvjereni u vlastitu ljudsku sposobnost da djeluju po načelu "što je bilo, bilo je". Samo 52 posto je izjavilo da je oprostilo drugim ljudima, a 57 posto ih je oprostilo samima sebi na grijesima ili lošim djelima prema drugim ljudima.
Osobe srednje i starije dobi, ustanovilo se ispitivanjem, u značajno većoj mjeri su opraštale onima koji su im nanijelo neko zlo. I, premda su sve dobne skupine iskazale jaku vjeru u Božje opraštanje, ipak su mu najviše vjerovali ispitanici stariji od 45 godina.
Žene su sklonije opraštanju od muškaraca, pokazalo je ispitivanje michiganskih znanstvenika – 54 posto žena oprašta drugima, za razliku od samo 49 posto muškaraca. Međutim, vjersko opredjeljenje uopće ne utječe na sposobnost praštanja.
Dr. Toussaint i njegovi kolege u rezultatima ispitivanja su našli i potvrdu nekih ranijih studija, koje su ukazivale da sposobnost praštanja donosi značajne zdravstvene dobrobiti. Recimo, među ispitanicima starijim od 45 godina, oni koji su skloniji praštanju rjeđe su patili od stresa, nervoze, osjećaja beznađa i nezadovoljstva, te općenito lošeg raspoloženja.
Osim psihičkog, i fizičko zdravlje je mnogo bolje u osoba koje praštaju, no samo u oni starijih od 65 godina. Osobe mlađe od 65 godina pokazivale su bolje fizičko zdravlje onda kada su bile sposobne opraštati samima sebi na počinjenim greškama. Prema dr. Toussaintu, "pouka ispitivanja je prilično jasna: sposobnost praštanja mijenja se sa dobi, a, istodobno, kako uspijevamo više praštati, tako nam to bolje čini zdravlju."
Međutim, nisu svi oblici praštanja jednako dobri za zdravlje i opću dobrobit. Ispitivanje je pokazalo da osobe koje često traže oprost od drugih, ili mole Boga da im oprosti na onome što su učinile, mnogo češće pate od psiholoških smetnji. Znanstvenici sugeriraju da bi možda sam proces traženja oprosta mogao biti izrazito stresan.