Bin Laden i Balkan – naslov je nedavno objavljenog izvješća Međunarodne skupine za krize, privatne organizacije kojoj je cilj ojačati međunarodne napore u mirnom rješavanju sukoba. Ova je multinacionalna organizacija već godinama angažirana u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Srbiji i Makedoniji. O Izvještaju Bin Laden i Balkan za Glas Amerike govori dopredsjednik međunarodne skupine za krize Mark Schneider.
Izvešće Bin Laden i Balkan ocjenjuje razinu opasnosti koja regiji prijeti od islamskih ekstremista, opisuje lokalne reakcije na terorističke napade u Sjedinjenim državama, te na kraju daje nekoliko preporuka međunarodnoj zajednici, koja je na Balkanu angažirana u tri mirovne misije.
O ovom posljednjem, o preporukama Međunarodne skupine za krize, Mark Schneider kaže: "Ukazujemo na važnost pozornog praćenja i potpune istrage svih skupina koje su povezane s terorističkim mrežama, bile one islamske ili neke druge. Ukazujemo na izvjesnu razinu prijetnje u Bosni i Hercegovini, te nižu razinu prijetnje na Kosovu. Međutim, vrlo je važno da se u kategoriju terorista arbitrarno ne počnu ubrajati pripadnici legitimne oporbe, kao niti cijele muslimanske zajednice u pojedinim zemljama. Jer, te zajednice – kako pokazuje naše izvješće – ne podržavaju niti ciljeve a niti metode terorista."
Izvješće Međunarodne skupine za krize navodi niz primjera – kako se kaže – arbitrarnog i neutemeljenog optuživanja bošnjačke i albanske zajednice, od strane medija i političara iz Jugoslavije, Makedonije te srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini. “Balkanski političari požurili su se da stare predrasude o muslimanima prilagode novoj situaciji, te da se” – stoji u izvješću – “na oportunistički način što brže pridruže američkom ratu protiv terorizma.”
Ovakve pokušaje ocrnjivanja cijelih naroda, samo zbog njihove vjere, a bez imalo dokaza, Mark Schneider komentira ovako: "Izvještaj ukazuje na to da je to pogrešna politika, da političari preuveličavaju tu navodnu opasnost od islamskog ekstremizma, kada on u stvari uopće nije jak. Ukazujemo da se to radi samo kako bi se ostvarili politički bodovi. Umjesto toga, ako postoje dokazi o terorizmu, trebaju se pokrenuti istrage protiv konkretnih pojedinaca."
"Preporučujemo međunarodnoj zajednici da ne ocjenjuje pojedine zemlje po tome kako glasno osuđuju navodni terorizam susjeda, već da prate napore konkretnih zemalja u jačanju mira i provođenju demokratskih reformi" - piše u izvješću Međunarodne skupine za krize.
Izvještaj Bin Laden i Balkan od svih analiziranih zemalja u najpozitivnijem svjetlu prikazuje situaciju u Hrvatskoj: njezini su čelnici odmah nakon napada u Washingtonu i New Yorku iskazali solidarnost s američkim narodom, a ukazuje se i na hrvatske napore da Zapad zemlju prepozna kao korisnog člana anti-terorističke koalicije. Navodi se i podatak da hrvatski mediji ocjenjuju da je Hrvatska “u globalnom smislu mala i razmjerno nevažna da bi postala cilj svjetskih terorista!”
U vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini, u izvješću se kaže da su, nakon 11. rujna, neke od članica vladajuće koalicije u Federaciji BiH “bile osramoćene”, zbog očitih veza koje su neki njihovi političari imali s ekstremnim krugovima na Srednjem istoku, a koje sežu u ratno vrijeme. Izvještaj spominje i problem bivših islamskih boraca, većinom sa Srednjeg istoka, od kojih su neki ostali u zemlji i nakon rata. Navodi se, međutim, izjava zapovjednika SFOR-a, američkog generala Johna Sylvestera, koji je početkom listopada ustvrdio da radikalni islam ne predstavlja prijetnju Bosni i Hercegovini.
Međunarodna skupina za krize zaključuje svoj izvještaj u sličnom tonu – tvrdnjom da će Balkan najbolje pridonijeti ratu protiv globalnog terorizma ako zemlje regije porade na uređenju međusobnih odnosa te na jačanju mira.