U Bruxellesu, sjedištu Europske unije, zadovoljni su - što je bilo i za očekivati - da je Sabor odobrio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a potvrđivanje hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju trebalo bi se početkom idućeg tjedna naći i na dnevnom redu Europskog parlamenta.
Parlament je već trebao obaviti ovaj, u svakome pogledu, rutinski posao, no točka Hrvatske nije stavljena na dnevni red kada je to bilo obećano stoga što je Parlament smatrao da je i to način da se Hrvatsku podsjeti kako nije poštivala obvezu pune suradnje s haškim Tribunalom za ratne zločine.
Sam Sporazum zaživljava od 1. siječnja stupanjem na snagu njegove privremene, skraćene varijante, koja omogućava da se efkasno i bez problema ispuni praznina od početka iduće godine pa do dana kada će zadnji od parlamenata u Europskoj uniji ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i Europske unije.
Za spomenuti će proces trebati još najmanje godina dana – i to u najboljem slučaju ukoliko ne bude političkih nesporazuma i problema, ne samo haškoga tipa. Sporazum može u sebi sadržavati neke sporne odredbe no na njega se gleda kao na najbolju moguću varijantu, dakle maksimum koji se mogao dobiti u sadašnjoj fazi odnosa s Unijom.
Nastavak približavanja Uniji ovisit će isključivo o Hrvatskoj i to prvenstveno o uspješnosti njezine gospodarske reforme i ekonomskog razvoja uopće i tek potom o brzini usvajanja zakona prilagodjenih europskima. Ukoliko zemlja uhvati ritam reformi i pokrene svoj ekonomski ciklus sve je ostalo, od političkih uvjeta pa nadalje, od drugorazrednog značaja. Odgovor europskom putu Hrvatske nalazi se u njenom gospodarstvu, na što će uvijek upozoravati i Europska Unija. Uspješna ekonomija jedini je pravi i istinski argument Hrvatske u europskim integracijama i mjera koja će odlučivati kada će medju kandidate, a potom i u Uniju.