Tijekom svoje 43 godine duge holivudske karijere, koja je istovremeno obuhvatila i razvoj filmskog medija kao suvremene američke umjetnosti, Walt Elias Disney – veliki čovjek, s velikom vizijom i velikim srcem djeteta, potvrdio je sebe, i svoj proizvod, kao istinski i autentični dio Americane.
“Ezop modernih vremena”…pionir i inovator s jednom od najbujnijih mašti koje je svijet ikada vidio…čovjek koji je, možda više od bilo koga drugoga, oblikovao zabavnu industriju kakvu danas znamo. “Najznačajnija ličnost grafičke umjetnosti od vremena Leonarda”, rekao je za Disneyja pokojni britanski politički karikaturist David Low. A Stephen Watts, autor knjige “Walt Disney i američki način života”: “U najširem smislu, Disney je ublažio prijelaz s vrijednosti viktorijanske na vrijednosti tek zametnute, potrošačke Amerike. Uklonio barijere izmedju intelektualnih i neintelektualnih kulturnih aktivnosti, premostio jaz izmedju realističke umjetnosti 19. stoljeća i modernizma 20-og. S jednom nogom u prošlosti, drugom u sadašnjosti 30-ih godina, Disney je Amerikancima pomogao da se prilagode novom razdoblju tako što je, promičući stare vrijednosti istovremeno kovao i novi kredo zabave, samoispunjenja i masovne potrošnje. Vise od običnog karikaturista ili zabavljača, Disney je bio, kako je sam volio govoriti, ‘glasnogovornik američkog načina života’. Ta mu je uloga,” kaže Watts, “donosila enormno zadovoljstvo i godinama ju je igrao s velikim užitkom!”
Walt Disney je, nesumnjivo, jedna od najznačajnijih ličnosti Amerike 20. stoljeća!!! Kolikogod to nemilo bilo onima koji u “diznifikaciji” američke kulture ne vide puno razloga za ovacije. No mjesto na kojemu je Disney završio nije i mjesto na kojemu je Disney počeo. I njegov čudesan, izvanredan uspjeh nije rezultat ciničnog manipuliranja publikom, već rezultat dubokog razumijevanja i duboke suosjećajnosti za prosječnog Amerikanca – za njegove nade, njegove tjeskobe i njegove vrijednosti.
Sam Disney ni slučajno nije bio “prosječni Amerikanac”. Bio je nadnaravno bistar, vrijedan i ambiciozan. Njegova sentimentalna vizija života u malogradskoj Americi imala je svoje korijene u fantaziji isto koliko i u stvarnosti. Stalna i uporna odlika američke kulture je – outsider, osoba koja žudi za svojim mjestom u ovom ili onom kutku golemog američkog društva i tu svoju žudnju izražava u književnosti, u umjetnosti, ili kao u Disneyjevom slučaju, nečem znatno manje uzvišenom, ali zato daleko popularnijem.
“Mogu se samo nadati,” rekao je jednom Disney, “da nikad nećemo iz vida izgubiti jednu stvar, a to je – da je sve počelo od jednog miša!” Mickey Mouse je rođen 1928, na jednom putovanju vlakom iz New Yorka na zapadnu obalu. Njegov otac bio je tada 27-godišnji animator u potrazi za originalnom idejom i poslom. Sjetio se miša koji je živio u njegovoj košari za otpatke. Do ulaska u željezničku postaju Los Angelesa, kreairan je već bio jedan od najpoznatijih i najvoljenijih likova u svijetu.
Te iste, 1928, godine, nestašni i vragolasti Mickey, u crvenim, kratkim hlačama i žutim, velikim cipelama, debitirao je u nijemom filmu “Plane Crazy”. Ubrzo potom i u zvučnom – “Steamboat Willie”. Glas je Mickeyju dao sam Walt Disney. Nije prošlo dugo i Mickey je dospio i na svjetsku scenu, pod raznim drugim umjetničkim imenima – Michael Maus, u Njemačkoj, Miguel Ratonocito, u Južnoj Americi, Miki Kuchi, u Japanu. A onda je uslijedila i cijela menažerija drugih čudnovatih stvorenja – Minnie Mouse, Donald Duck, Goofie, Pluto…
Walt Disney je rođen u Chicagu, 5. prosinca 1901. Najmlađe od petero djece i najživlje mašte. Preselivši s obitelji na jednu farmu u Missouriju, Disney je bio opčinjen zivotinjama. Vlastitim je crtežima uskoro počeo plaćati svoja šišanja kod lokalnog brijača. Nakon studija na Institutu za umjetnost u Kansas Cityju i po povratku iz prvog svjetskog rata, u kojemu je godinu dana proveo kao vozač Crvenog križa, Disney se udružio s animatorom Ubom Iwerksom, koji će postati njegovim doživotnim suradnikom, i bratom Royem, i počeo eksperimentirati sa crtanim filmom. Kao uzori poslužili su mu Charlie Chaplin, Laurel i Hardy i Buster Keaton. Disney je htio da njegove kreacije misle, osjećaju i djeluju. Da BUDU netko. Trebalo je proći cijelo jedno desetljeće ustrajnog i upornog rada prije nego što je precizan i pedantan Disneyjev pristup lansirao ono sto kritičari danas zovu “zlatnim razdobljem crtanog filma”. Lica djece širom svijeta bila su ozarena sretnim završetkom Pepeljugine priče, oblivena suzama nad smrću Bambijeve majke, njihova tijela od straha sćućurena u sjedištima kad su Disneyjevi filmovi počeli istraživati i mračniju stranu ljudskog ponašanja.
Velike ideje u Disneyjevoj glavi “kuhale” su se godinama. Kad bi konačno sazrele, Disney je bio njihov potpun i savršen izvršitelj. Često je znao ostajati u studiju do kasno u noć i svoju suprugu Lilly uvjeravati da je na uredskom kauču baš dobro spavati.
Disneyjeva sposobnost da antropomorfizira bilo što što bi njegovi suradnici nacrtali, poprimila je jednu sasvim drugu dimenziju 1937, njegovim cjelovečernjim filmom “Snjeguljica i sedam patuljaka”. Uslijedila su dva, jednako uspješna – “Pinocchio, 1939, i “Fantasia”, 1940. godine. I “Dumbo” i “Alisa u zemlji čudesa” i “Uspavana ljepotica” i “Peter Pan” i “Mary Poppins”…S dolaskom televizije u američke domove, “Uncle Walt” i sam je postao zvijezda – punih 29 godina bio je domaćin programa “The Wonderful World of Disney”.
Dobitnik preko 950 nagrada gotovo svih zemalja svijeta, među njima i 48 Oscara i 7 Emmyja, počasnih doktorata sveučilista Harvard, Yale i UCLA, Predsjedničke medalje za slobodu, Walt Disney je umro, od raka pluća, 15. prosinca 1966. godine. Bio je već štovan i obožavan kao “moralist zemlje, kao primjer američkog dostignuća, kao povjerljivi čuvar američke djece i kao predstavnik prosječnih građana, njihovih vrijednosti, ukusa i želja”. Legenda i narodni junak 20. stoljeća. Njegova svjetska popularnost počivala je na idealima koje njegovo ime i predstavlja: maštovitost, optimizam i self-made uspjeh, na američki način. Više od bilo kojeg drugog čovjeka prošlog stoljeća, Walt Disney je bio taj koji je dirnuo srca i osjećaje milijuna Amerikanaca. Pružio im radost i sreću, a ljudima drugih zemalja univerzalno sredstvo sporazumijevanja. Naš će svijet poznavati samo jednog Walta Disneyja!
Kakva bi Amerika bila, i cijeli svijet, uostalom, da je najveći među američkim sanjarima prerano odustao od svojih ambicioznih snova?!
