Linkovi

Sabor okončao raspravu o prijedlogu proračuna za 2002. (23/11/01) - 2001-11-23


Sinoć nešto prije 22 sata Sabor je okončao cjelodnevnu raspravu o proračunu za 2002.

Vlada je predložila proračun od 76,8 milijardi kuna. On je izrađen po novoj metodologiji, jer su u njega po prvi puta uključeni i izvanbudžetski fondovi - mirovinski i zdravstveni. Novost je i to što prema najavama Vladinih predstavnika, prihodi od privatizacije preostalih državnih poduzeća neće više ići na javnu potrošnju, već u razvoj, i to kroz dva nova fonda - za razvoj i zapošljavanje i fond za regionalni razvoj.

Proračun je pred Saborom branio ministar financija Mato Crkvenac, koji je istaknuo da je budžet za iduću godinu prije svega razvojni, orijentiran na poticanje novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta, da je transparentan, socijalno pravedan i stabilan.

Ulazak u CEFTA-u, EFTA-u, prodor na regionalna tržišta i recesija na svjetskom i europskom tržištu pogodovat će - tvrdi ministar financija - bržem ekonomskom rastu Hrvatske, čija bi stopa bruto društvenog proizvoda kroz godinu dana mogla rasti i 5 do 6 posto, što je čak do tri puta brže u usporedbi s državama EU. On je najavio buđenje hrvatskog gospodarstva.

"Elektroprivreda, cestogradnja, građevinarstvo, trgovina - sve će biti u porastu i investicijama i u mogućnostima rasta i sve govori o tome da je projekcija realna, a otuda da su realni i prihodi proračuna za iduću godinu," kazao je ministar Crkvenac.

Govoreći u ime svoje stranke, HDZ-ovac Ivan Šuker je, međutim, ustvrdio: "Nažalost, mi u Klubu HDZ-a ne dijelimo toliki optimizam kao što su to iskazali ministar financija i predsjednik Vlade i mi bi ovaj proračun nazvali proračunom dobrih želja i možda bi bilo vrlo zgodno da ga usvajamo pred Božić ili Novu godinu".

Šukera brine što je ova vlast, u dvadeset mjeseci svojega mandata, povećala inozemno zaduženje Hrvatske za čak 50 posto u odnosu na dugove koje je već zatekla i pribojava se hoće li Hrvatska uopće biti kadra vraćati tolike dugove.

Kritike su stizale i iz redova oporbenog HSP-a. Oni ističu da ovaj proračun neće dovesti do istinskog ozdravljenja hrvatskog gospodarstva, a evo i zašto. Tonči Tadić je kazao: "To moramo napomenuti i naglasiti, jer je ovaj proračun izrađen pod izravnim utjecajem MMF-a i Svjetske banke."

Vrijedi zabilježiti i prijedlog HDZ-ovca Luke Bebića, koji smatra da bi Hrvatska u oporavku svoga gospodarstva morala slijediti primjer Rusije, koja je postigla rekordan rast proizvodnje od 12 posto. Ruski predsjednik Putin to je uspio - smatra Bebić - jer je, stupivši na vlast, ruskim tajkunima, koji su iz zemlje iznijeli milijarde dolara poručio sljedeće: "Gospodo, vi nećete uživati u tome kapitalu, niti će vaša djeca moći to nasljeđivati. Izvolite te novce vratiti u Rusiju i uključiti je u program razvoja i prosperiteta Rusije, pa se bogatite u svojoj zemlji."

Bebić hrvatskoj vlasti zamjera što, umjesto da slijedi Putinov primjer, svojim tajkunima skida imunitet i kazneno ih goni.

Dio zastupnika kritizirao je i ideju o osnivanju dvaju fondova za razvoj, pribojavajući se da će oni izmaknuti saborskom nadzoru. Takve je bojazni ministar Crkvenac nastojao otkloniti, ističući da će Saboru biti stavljeni na uvid programi razvoja, koje će ti fondovi realizirati.

Zastupnici petorke iskazivali su načelnu podršku proračunu, zalažući se za preraspodjelu pojedinih stavki. HSS-ovci primjerice svoju podršku budžetu uvjetuju većim izdvajanjima za poticanje domaće poljoprivredne proizvodnje i strukturalne promjene u njoj. Zastupnik te stranke Ante Markov traži "osnivanje agencije za posredovanje između poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma, koja će omogućiti i podržavati sustavom poticaja svaku turističku aktivnost koja afirmira hrvatski proizvod."

Glasanje o predloženom proračunu najavljeno je za 11. prosinca.

XS
SM
MD
LG