Iskustvo pokazuje da se u Sjedinjenim Državama pitanje poznavanja stranih jezika ozbiljno postavlja tek u vrijeme kriza. Primjerice, kada su se američke oružane snage pripremale za odlazak na mirovnu misiju u Somaliju, 1992. godine, Institut stranih jezika Ministarstva obrane, u Montereyu, u Californiji, obaviješten je da vojsci hitno trebaju osobe sa znanjem somalijskog jezika.
Institut, inače najcjenjenija američka škola stranih jezika, među svojim osobljem nije imao nikoga sa znanjem somalijskog jezika, pa je pokrenuta potraga u okviru svih ustanova i rodova oružanih snaga. Rezultat: pronađena je jedna jedina osoba koja je govorila somalijski! Spomenuta osoba je iz baze na istočnoj obali hitno prevezena u Monterey, gdje je doslovce preko noći trebala sastaviti na jednoj stranici teksta minimum somalijskih fraza, kojima su se vojnici služili kada su stigli u Somaliju.
Već tada je ustanovljeno da najveća svjetska sila ne bi trebala funkcionirati na takav način, no, ista se stvar ponovila i u danima nakon 11. rujna. Mnogima je teško pao prizor u kojemu direktor FBI-ja, na televiziji, hitno traži prevoditelje za arapski jezik, a da se i ne govori o manje raširenim jezicima kojima se govori u Afganistanu – Dari, Pašto i Baluči.
Razloge takvoj potjeri za poznavaocima stranih jezika ne treba daleko tražiti. Samo osam posto američkih studenata visokoškolskih ustanova uči strani jezik. Od njih, jedva desetak posto izabere neki drugi jezik, a ne njemački, francuski ili španjolski. A, niti deset posto svih tih studenata koji uče strane jezike ne dosegne stadij funkcionalnog korištenja stranog jezika.
Konkretno, što se arapskog jezika tiče, po mišljenju Johna Eiselea, predsjednika Američkog udruženja nastavnika arapskog jezika, situacija je više nego turobna – prije dvije godine, taj je jezik učilo samo malo više od 4 tisuće studenata. Ove jeseni, upis u početne stupnjeve skokovito je porastao – na sveučilištu Princeton, primjerice, utrostručio se broj upisa u početne tečajeve arapskog. No, bolje poznavanje jezika stječe se tek nakon tri godine učenja, a, kako tvrde nastavnici arapskog, gotovo nitko od studenata ne dostigne razinu znanja kakvu zahtijeva rad u vojnim i obavještajnim službama.
Proteklog vikenda, u Washingtonu se, na svoju godišnju konvenciju, okupilo Američko udruženje nastavnika stranih jezika. Tom prilikom su i izdavači udžbenika prikazali svoja najnovija izdanja – slikovite udžbenike, kompjuterske i video tečajeve, interaktivne filmove za učenje jezika i mnogo drugih obrazovnih pomagala. Međutim, svi su ti proizvodi uglavnom bili namijenjeni učenju španjolskog, francuskog, njemačkog, i, tek malo, talijanskog. Japanski i kineski izdavači ponudili su vrlo atraktivne priručnike za učenje svojih jezika. No, u čitavoj izlagačkoj dvorani nije bilo niti jednog priručnika ili drugog pomagala za učenje arapskog jezika.
Na skupu nastavnika stranih jezika mnogo se govorilo o potrebi marketinškog pristupa učenju stranih jezika. Buduće studente stranih jezika privlači se u vrijeme dok su oni još u osnovnoj, najkasnije srednjoj školi, kažu stručnjaci. A, privući treba ne samo učenike, nego i njihove roditelje, kažu oni. Jer, roditelj je onaj koji će, čak i kada neki učenik iskaže zanimanje za učenje nekog egzotičnijeg jezika, reći: "Ma, španjolski ti je puno korisniji." No, je li to tako – vidjet ćemo...