Nakon više godina odličnih prihoda i izvanrednog rasta, dobrotvorna društva, humanitarne organizacije i druge nevladine organizacije u Sjedinjenim Državama sada su sučeljene s najtežim trenucima u posljednjih nekoliko desetljeća.
Šok od rujanskih terorističkih napada, slijevanje novca u spasilačke napore i pomoć obiteljima žrtava, zatim relativno nagli pad američke ekonomije i zastoji poštanskog prometa zbog zaraze sporama antraksa - potpuno su promijenili tradicionalno najizobilnije vrijeme za skupljanje sredstava za sve neprofitne organizacije. Kasna jesen uobičajeno je bilo vrijeme kada se poštom, telefonom, ili putem raznih prigodnih skupova prikupljao novac za djelovanje tisuća neprofitnih organizacija.
Riječ je o ogromnim svotama novca. Prošle godine, Amerikanci su neprofitnim organizacijama poklonili 203 milijarde dolara! Ove jeseni, situacija je drugačija. Nije da Amerikanci ne bi dali novce - najveća strahovanja neprofitnih organizacija - da će se fondovi za pomoć nakon terorističkih napada puniti novcem koji bi inače otišao u neprofitni sektor - pokazuju se neosnovanima. Fondovi za pomoć prikupili su više od milijarde dolara isključivo dodatnim dobrotvornim prilozima, dakle povrh onih koja idu neprofitnim organizacijama.
Dakle, problem nije u želji za davanjem, nego u znatno manjem opsegu takozvanih fund-raising događanja, kao i u općenito smanjenoj razini prihoda. Ako je, recimo, prosječni uposlenik davao jedan do dva posto svog prihoda u dobrotvorne svrhe, on će to i sada dati, ali, smanjio se broj uposlenika, a smanjili su se i prihodi! Dakle – manja je ukupna količina novca u neprofitnom sektoru. To još više vrijedi za praktički propali sektor dot-com internetskih kompanija, iz čijih se ogromnih prihoda financirao velik broj dobrotvornih organizacija.
Tisuće dobrotvornih organizacija koje su izrasle na velikodušnosti novih, internetskih milijunaša, u ovim će mjesecima najvjerojatnije prestati postojati. U nezavidnom financijskom položaju su i umjetničke organizacije i skupine, posebice u New Yorku i Washingtonu. No, većina tradicionalnih, dobro uhodanih neprofitnih organizacija kaže da nema problema s prikupljanjem sredstava.
Dapače! Tako raznorodne organizacije poput Nacionalnog udruženja za borbu protiv dijabetesa, Nacionalnog trusta za očuvanje povijesnih znamenitosti, Bostonske nadbiskupije i Opće bolnice u Tampi, izvješćuju o tako dobrom odzivu svojih financijera, da im je, financijski gledano, budućnost ružičastija nego ikada ranije.
Čelnici dobrotvornih organizacija, i onih velikih i malih, kažu da ih najviše plaši pad ekonomije. Darežljivost Amerikanaca nikada nije upitna, kažu – čak i oni s najnižim primanjima redovito odvajaju za svoje omiljene neprofitne organizacije, bile to lokalne radio i televizijske postaje, knjižnice, ili, pak, društva za zbrinjavanje siromaha, za zaštitu prirode ili skrb o napuštenim kućnim ljubimcima.
Uostalom, svota koju smo spomenuli na početku - 203 milijarde dolara u prošlogodišnjim donacijama neprofitnom sektoru – govori sama za sebe! Iz tog se novca financira nevjerojatna količina raznolikih aktivnosti – muzeji, kazališta, galerije, bolnice, medicinska istraživanja ... da nabrojimo samo najveće ... Prevedeno u količinu doniranog novca po glavi stanovnika, svaki od 270 milijuna Amerikanaca daje gotovo 800 dolara godišnje u dobrotvorne svrhe!