U Sjedinjenim Državama se o globalizaciji najčešće misli kao o ekonomskom konceptu, a otvorenost američkog društva smatra se vrlinom. Medjutim, , mnogi Amerikanci mijenjaju svoje mišljenje nakon terorističkih napada od 11. rujna, zabrinuti zbog ranjivosti koja je rezultat globalizacije i otvorenosti društva.
Ispitivanje javnog mnijenja provedeno prošle godine u Sjedinjenim Državama pokazalo je da su Amerikanci tada bili najviše zabrinuti glede zaštite svoje privatnosti. Dolaskom digitalnog doba pojačao se strah da bi pojedinac mogao izgubiti svaku privatnost kada se poruke i informacije razmjenjuju elektronskom poštom odnosno kada se nešto kupuje putem interneta.
Ray Gustini, odvjetnik u odvjetničkj firmi Nixon Peabody, kaže da su teroristički napadi od 11. rujna učinili da spomenute zabrinutosti glede opasnosti koje nosi digitalno doba izgledaju kao daleka prošlost: "Smatram da je našu zabrinutost glede privatnosti zamijenila zabrinutost stanjem kolektivne sigurnosti, kao prioritet. Zbog toga mislim da su mnogi spremni ponešto izgubiti kako bi službe koje štite red i provode zakon dobile sredstvo kojim bi spriječile i uhitile teroriste ... sredstvo koje je ponekad agresivno, i koje im gradjani ranije nisu bili spremni dati."
Nameće se pitanje kolike su ovlasti gradjani spremni dati vlastima. Nekima izgleda ironično da je, nakon prošlogodišnje okupiranosti pitanjem privatnosti, Kongres prošli mjesec prihvatio novi anti-teroristički zakon koji je proširio ovlasti u elektronskom praćenju i prisluškivanju pojedinaca. Mnogi od američkih gradjana koji se bore za zaštitu gradjanskih sloboda, poput Davida Kaiyrsa, profesora sveučilišta Temple, zabrinjava širina ovih ovlasti: "FBI i Ministarstvo pravosudja samo su skinuli prašinu s nekih prijedloga koji su već dugo zagovarali, a protiv kojih je u prošlosti izražavan snažan otpor. Prema odredbama novog anti-terorističkog zakona, predstavnicima vlasti sada je mnogo lakše pratiti tko vam šalje elektronsku poštu, te koje web-sajtove posjećujete."
Iako je i on zabrinut zbog povećanih ovlasti koje su dobile američke agencije i službe za zaštitu reda i zakona u praćenju komunikacija na Internetu, odvjetnik Ray Gustini kaže da je važno zapamtiti da ove ovlasti nisu trajne. "Ove nove odredbe prestaju važiti za četiri godine. Ukoliko ih Kongres ponovno ne usvoji, neće automatski ostati na snazi. Time se pred službe za zaštitu reda i zakona postavlja zahtjev da svoje ovlasti koriste razumno, te da ih ne zlouporabe." Prijedlog po kojem bi svi Amerikanci uvijek sa sobom morali nositi osobne iskaznice bio je toliko prijeporan, kaže dalaški odvjetnik Rob Scott, da je izbačen iz novog anti-terorističkog zakona. Medjutim, dodaje on, kontroverza glede osobnih iskaznica i dalje se nastavlja. "Jedno od pravnih pitanja koje treba riješiti jest koja bi vrsta informacija bila uključena. Ukoliko se ide šire od imena i prezimena, adrese, telefonskog broja i matičnog broja, da li bi to uključilo medicinski karton, eventualno ranije kažnjavanje, ili pak informaciju da li osoba uredno otplaćuje kredite. O ovim bi se pitanjima zasigurno trebalo raspravljati", kaže gospodin Scott. Potom se javlja prijepor oko rasnog profiliranja – kada se sumnja da je netko terorist samo na osnovu njegovog fizičkog izgleda odnosno etničkog podrijetla. Odvjetnik Rob Scott kaže da su mnogi ljudi zabrinuti zbog činjenice da je velik broj Amerikanaca arapskog podrijetla trenutno pritvoren.
"Kada započnemo zatvarati naše vlastite ljude, i započnemo mijenjati naš sustav u ime nacionalne sigurnosti, te započnemo ukidati prava gradjana koja se nalaze u temeljima naše zemlje, tada smo zapravo izgubili rat, jer su teroristi upravo to željeli. Oni žele omesti naš demokratski način života."
U ovakvim vremenima, dodaje Rob Scott, crta koja dijeli poduzimanje potrebnih mjera predostrožnosti i kršenje gradjanskih sloboda vrlo je tanka. Medjutim, smatra gospodin Scott, ona se mora sačuvati.