“Malo, ali dobro”, geslo je jednog od najuspjesnijih kalifornijskih vinara, porijeklom s Hvara. I, naravno, dobro grozdje i dobra bacva!
Na broju 1839, na cesti koja nosi ime Olivet Lane, u Santa Rosi, u Sonomi, vinarija je po imenu “Sansi”. Tako njeno ime, naime, izgovaraju Amerikanci. Radi se o vinariji “Sunce”, Franeta i Janae Franicevic. Vinarija, podignuta 1990, ime “Sunce” nosi od 1998, kad su je Franicevici i otkupili. I to joj ime dali po svojoj trogodisnjoj kceri. A vinogradu, koji se na otprilike 4 jutra prostire oko nje, ime po drugoj, petogodisnjoj kceri – Zora.
Frane Franicevic je u Sjedinjene Drzave dosao jos 1970. Od Sucurja, na Hvaru, do….
“…do New Orleansa, tamo sam isa u skolu i zavrsija sam u San Franciscu za doktora psihologije. U isto vrijeme sam dosa ovdje, u Sonoma County, gdje sam poceo se baviti vinom oko 1989….i 1991, moje je prvo profesionalno vino doslo vanka, moja prva produkcija bila je ‘91…bio sam u vinu mozda vec oko 11 godina….”
To prvo vino, kaze dr. Franicevic, bio je Cabernet Sauvignon, iz Santa Rose, s unajmljenog vinograda koji je on sam obradjivao.
“Poslije toga sam kupova grozdje od drugih ljudi i tada vec smo posadili nasu lozu, prosle godine, tako da se nadamo do druge godine da cemo imati nase grozdje…Dosad sam vecinom kupova grozdje i unajmljiva vinograd…” U vinogradu “Zora”, dr. Franicevic je zasadio pinot noir, crni pinot, samo crni pinot jer, kako sam kaze:”Ovo je kraj u kojemu najbolje raste pinot. Mi smo poznati sa pinot noirom u cijeloj Americi….kraj se zove Russian River….”
Kako je jedan psiholog otisao u vinare?
“Nije bilo planirano, samo sam se igra sa vinom dok sam zavrsava skolu i moja prva vina su dobivala medalje i onda sam pravija vino, tako sam se ukljucija u to, toliko sam u tome uziva da mi je pravljenje vina uzelo vise vremena nego sto sam ja mislija da ce…tako da vise nisam imao vremena za nista drugo …”
Nije bilo planirano, ali sa stoljetnom obiteljskom tradicijom pravljenja vina – i roditelji ga prave, i dida i baba su ga pravili, cijelo djetinjstvo u i oko vinograda je proveo, rodjeni je Hvaranin ocito bio predisponiran za vinara! Psihologiji se jos neko vrijeme vracao, kao profesor na sveucilistu Delgado, u New Orleansu, ali na koncu je, ipak, prevagnula ljubav prema vinu, ljubav uvijek i samo kvalitetom motivirana: “Da, ne mogu dosta govorit o tome koliko je to vazno da se …fokusiram na kvalitetu jer sve ovisi od tome, o kvalitetu vina….Sto se mene tice, puno je bolje da se prodaje jedna boca vina, dobrog vina na 40 ili 50 dolara nego da se prodaje puno boca na 4 ili 5 dolara. Sto se tice toga, puno je bolje malu kvantitetu i veliku kvalitetu…”
“Postici najbolji kvalitet koji se moze postici, to je za mene najvaznije,” naglasava dr. Franicevic i dodaje: “To je najbolja garancija za buducnost. Kvalitet ce sam po sebi razviti vinariju u buducnosti!” Odlucnosti i strpljenja, dr. Franicevic ima. “U vinu se uvijek treba cekati…,” podsjeca on.
Obiteljska vinarija “Sunce” proizvodi male kolicine probranih vina – najbolja su proizvedena u kolicinama manjim od 4.000 litara – ali zato je njena ponuda vrlo raznolika jer njen vlasnik vjeruje da ga “…raznolikost cini boljim vinarom…dok u svakom od vina pokusava razviti njegove najbolje osobine…”
“Mi proizvodimo Cabernet Sauvignon, Merlot, Zinfandel…Pinot Noir, Valdiguie...to je Gamay grozdje…Sauvignon Blanc i Syrah……” Sve u svemu, jedno do dva bijela, 5-6 tamnih. Crni pinot predstavlja najveci izazov, dobar pinot noir najteze je napraviti, to zna svaki vinar! Ali sorta s kojom dr. Franicevic posebno uziva raditi, to je zinfandel. Vezuje ga, kaze, na neki nacin s domovinom. On, naime, 99% vjeruje u onu teoriju da je Zinfandel, zapravo, Plavac mali i vrlo uvjerljivo kaze: “Ma, nema jos bolje teorije!”
Od neobicnijih vina iz svoje produkcije, g. Franicevic istice Muscat, onda kombinaciju Zinfandela i Valdigiueja koju on zove Mariage…A tu je i vino u Bordeaux stilu zvano Meritage, jedno od Franicevicevih vina nagradjenih zlatnom medaljom….Do sada su cetiri njegova vina nagradjena zlatom: Na vinskoj izlozbi u Sacramentu, u Kaliforniji za Zinfandel iz berbe ’98 – veliko vino, radjeno u starosvjetskom stilu; na medjunarodnoj izlozbi u Atlanti, za svoj Merlot; i dvije, takodjer na medjunarodnoj, na sveucilistu Perdue, u Indijani, za Russian River Valley Cabernet Sauvignon ’96, koje je cetiri godine odlezalo u francuskoj hrastovini, te za svoj puni, barsunasti Meritage, berba ’99. Za uspjesno, kvalitetno vino, Frane Franicevic kaze:
“Najvaznije je da se upotrebljavaju nove bacve, da se ne stavlja secer i da se ne stavlja voda i …da se dobije dobro grozdje jer vecina kvalitete se vec razvije u vinogradu. Dobro grozdje i dobar vinograd je najvaznije. Ako imamo to, onda ne tribamo da stavimo vodu ni secera…I mora da se razvije u novim bacvama…bez bacava nije potpuno razvijen…”
Dr. Franicevic je ove godine dva put bio u Hrvatskoj. Za zadnjeg posjeta, u kolovozu, narocitu je paznju posvetio bacvama jer vjeruje da bi za njega bila zanimljivo da razvije malu proizvodnju svog vina u hrvatskim bacvama, u slavonskoj hrastovini, kako bi to onda mogao i reklamirati. Bio je i na Hvaru, na Peljescu, posjetio vinariju Grgicha, u Trsteniku, probao njegov Plavac mali za koji misli da je vrlo dobar, ali “najvise je uzivao,” kaze, “u vinima malih vinara na Hvaru…koji prave vrhunska vina, bez dodatka secera i vode.” Kad bi on sam tamo imao vinograd i vinariju? “Ja mislim da bi najvise se koncentrira na mali plavac i mozda Dingac…..Zato jer ja volim…..potenciju koju oni imaju…..ja mislim da se mogu razvit vrlo dobra vina od tog grozdja…”
“Ali i druga vina,” dodao je, “zavisi, naravno, gdje i u kojoj klimi.” Sto roditelji-vinari misle o vinima svoga sina? “Vole ih puno,” odgovara on, a onda, uz smijeh:”Ali, oni su se naucili na svoja.”
No, bez obzira na mjesto, klimu i sve ostalo, vlasnik vinarije “Sunce”, jedan od najuspjesnijih kalifornijskih vinara, Frane Franicevic, zelio je, na kraju, jos jednom istaknuti tri najvaznije stvari: “Ja bih samo zelio da naglasim kako je vazno da se ne stavlja cukar i voda u proizvodnji vina i kao sto sam kazao prije – da se upotrebljavaju nove bacve…ne bacve 30 godina stare!”