Nakon prošlomjesečnih terorističkih napada na Sjedinjene Države Rusija je veoma brzo podržala Zapad. Najviše iznenađuje što se Moskva nije usprotivila razmještanju američkih i NATO snaga u Središnjoj Aziji, tradicionalnoj zoni utjecaja Rusije. Postavlja se pitanje traži li Rusija nešto zauzvrat.
Diplomatske dividende?
Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je prvi strani čelnik koji je telefonski razgovarao s predsjednikom Bushom u prvim satima nakon terorističkih napada 11. rujna. Priključujući se međunarodnoj koaliciji protiv terorizma ruski je čelnik obećao da će pružiti vojnu podršku Sjevernom savezu, da će američkim obavještajnim agencijama biti dostavljena saznanja koja su prikupili njihovi ruski kolege, te da će osigurati zračni koridor za humanitarne misije u Afganistanu.
Međutim, možda je najprimjetnije bilo da je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao da će okupiti srednjoazijske zemlje na američkoj strani. Dr. Ariel Cohen, znanstveni je suradnik zaklade Heritage te stručnjak za Rusiju i bivši Sovjetski Savez.
"Rusija je stala na stranu zemalja koje se bore protiv radikalnog islamskog terorizma. Gepolitički položaj Rusije veoma je važan, jer ona kontrolira pristup srednjeazijskim zemljama koje graniče s Afganistanom. Bez zelenog svjetla Moskve srednjeazijske zemlje ne bi mogle surađivati s Washingtonom na trenutnoj razini," kaže gospodin Cohen.
Mnogi stručnjaci slažu se da Vladimir Putin računa sa značajnim diplomatskim dividendama. Prije svega ako se vojnim udarima protiv talibana uništi prijetnja oslabljenom ruskom južnom krilu, to će Moskvi donijeti osjetne sigurnosne beneficije.
Celeste Wallender, direktorica za Rusiju i Euroazijski program pri Centru za strateška i međunarodna istraživanja kaže da je ruska ponuda za pomoć antiterorističkoj koaliciji pažljivo sračunata. Naime, ruski je predsjednik povezao svoju podršku antiterorističkoj kampanji sa situacijom u Čečeniji koja se želi odvojiti.
Pitanje Gruzije
Moskva tvrdi da se bori protiv terorizma, ali zapadne zemlje ocjenjuju da Rusija u toj kampanji koristi prekomjernu silu. Još jedno pitanje koje izaziva zabrinutost u Moskvi je Gruzija. Vladimir Socor, analitičar zaklade Jamestown iz Washigntona objašnjava.
"Moskva očito pokušava stvoriti razlog za rat u Gruziji time što lažno optužuje tu zemlju za suradnju s Čečenima i drugim terorističkim skupinama protiv Rusije. To je apsolutna izmišljotina ruske propagande kojom se Gruzija želi baciti na koljena," smatra gospodin Socor.
Dugogodišnji promatrači prilika kažu da Moskva vjeruje kako je godinama izložena prijetnji islamskih fundamentalista dok su se Sjedinjene Države tek nedavno postale cilj napada muslimanskih ekstremista. Celeste Wallender iz Centra za strateška i međunarodna istraživanja kaže da su prošlomjesečni teroristički napadi bili poziv na buđenje.
"Iz ruske perspektive, Moskva se ne priključuje američkoj koaliciji protiv terorizma već su se Sjedinjene Države konačno probudile, uočivši potrebu međunarodne borbe protiv terorizma," ukazuje gospođa Wallender.
Međutim, ruski i američki ciljevi u toj borbi možda se ne podudaraju. Kako kaže Martha Brill Olcott iz zaklade za međunarodni mir, Carnagie, Moskva i Washington možda priželjkuju drugačiji rezultat akcije u Srednjoj Aziji.
"Vjerujem da su ruski ciljevi u Afganistanu nešto drugačiji od naših. Rusi žele vidjeti poraz talibana i dolazak na vlast Sjevernog saveza dok su Sjedinjene Države znatno opreznije po tom pitanju. Prije tjedan dana izgledalo je da se interesi Moske i Washingtona u Afganistanu umnogome podudaraju. Danas, međutim, to preklapanje nije tako snažno izraženo," smatra ona.
Međutim, Rusija možda više od svega priželjkuje da bude uključena u zapadne strukture i oranizacije. Premda se za sada ne naziru promjene u odnosima između dvije zemlje, u tijeku je njihova transformacija. Možda je najbolju naznaku tog procesa dao Vladimir Putin u govoru pred njemačkim parlamentom ranije ovog mjeseca kada je rekao: Navikli smo živjeti u dva suprostavljena sustava. Svijet je postao znatno, znatno složeniji.