"Talibani oporezuju opijum i na taj način ubiru izravnu financijsku korist od trgovine drogom" - istaknuto je nedavno u Agenciji američke vlade za borbu protiv droge, a prema podacima te Agencije, Afganistan je prošle godine proizveo više od 70 posto ilegalnog opijuma u svijetu. O tome smo razgovarali s Kemalom Kurspahićem, glasnogovornikom Povjerenstva Ujedinjenih naroda za borbu protiv droga i organiziranog kriminala sa sjedištem u Beču.
GA: Američka administracija nedavno je objavila podatke, čini mi se, skromne, da talibanski čelnici izravno ubiru dobit od trgovine opijumom, iako oni, koliko znam, to demantiraju. Kakve podatke Vi imate?
KK: Najvažniji podatak u vezi s time jest da je Afganistan vodeći svjetski proizvođač opijuma. Afganistan proizvodi 70 posto svjetske proizvodnje opijuma i 70-90 posto heroina koji se nalazi na europskim tržištima potiče iz Afganistana. Iako su talibani prošle godine zabranili proizvodnju opijuma, sigurno je da u tako striktno kontroliranom društvu kao što je Afganistan pod talibanima, nitko drugi osim njih ne može imati nadzor nad drogom. Oni jesu zabranili proizvodnju opijuma u prošloj godini, ali smo mi također upoznati s postojanjem velikih količina droge iz prethodnih godina. Ostaci iz vrlo plodnih 1999. i 2000. su učinili da je ovih dana na tržištu zapravo poplava droge u doba ove intervencije, jer izgleda da su oni koji kontroliraju drogu, a to je sasvim jasno da su elementi bliski režimu, poplavili tržišta, jer žele zamijeniti puna skladišta droge za gotovinu. To je u kriznim situacijama vjerojatno legitimno osjećanje i oni zapravo prodaju drogu u takvim količinama da je cijena u proteklih nekoliko tjedana pala upravo zbog te panike da se rezerve zamijene za gotovinu.
GA: Gospodine Kurspahiću, kojim to kanalima droga dolazi iz Afganistana do Europe i Sjedinjenih Država?
KK: Postoje dvije krijumčarske rute - jedna je balkanska. Ona vodi preko Irana, Turske, Bugarske i onda različitim kanalima preko balkanskih država prema Zapadnoj Europi. Druga je preko Rusije, najprije od Afganistana preko bivših sovjetskih republika, odnosno Zakavkazja, pa opet u Zapadnu Europu. Tim putevima opijati iz Afganistana, uglavnom heroin, dolaze na zapadnoeuropska tržišta. Usput naravno, duž tih krijumčarskih ruta, grupe krijumčara i krijumčarske organizacije koje to kontroliraju ubiru svoj dio dobiti i ostavljaju ga u skladištima tako da prethodne plodne berbe opijuma mogu biti uskladištene ne samo u samom Afganistanu, već duž krijumčarskog lanca koji vodi preko raznih kanala. Balkanska ruta ima nekoliko skretanja, od kojih neka vode na jadransku obalu, neka vode preko Mađarske u Zapadnu Europu, ali uglavnom najveći dio droge proizvedene u Afganistanu stiže u Zapadnu Europu.
GA: Znate li možda koliko su u te puteve droge uključene BiH i Hrvatska, odnosno, Jugoslavija?
KK: Statistički gledano, samo simbolično. Novija zapažanja upućuju na to da se djelimično za krijumčarenje droge koriste jadranske luke, tako da preko Albanije nešto od toga dolazi i u crnogorske i u hrvatske luke. Također se djelimično droga na putu prema Zapadu zaustavlja i u BiH, Austriji i Mađarskoj, itd. Međutim, to su u odnosu na globalne količine, simbolične, no i vrlo ozbiljne, kritične pojave koje zaslužuju svu pažnju agencija za borbu protiv kriminala u svakoj od tih država. Podaci govore da je u proteklih nekoliko godina doista povećana krijumčarska aktivnost u tim područjima.