Na početku vojne kampanje koju su protiv Afganistana pokrenule Sjedinjene Države, Zapadna Europa je reagirala izražavanjem pune podrške. No, kako je bombardiranje iz dana u dan nastavljano, u europskim se zemljama počela izražavati zabrinutost za sudbinu civilnog stanovništva, te su neki analitičari počeli postavljati pitanje spremnosti Europe da do kraja podržava svog glavnog saveznika.
Tijekom prvih dana vojnih operacija protiv ciljeva vladajućih talibana i pristaša osumnjičenog terorističkog čelnika Osame bin Ladena, zapadnoeuropski su čelnici čvrsto stajali uz Sjedinjene Države. Među njima je najveću podršku pružao britanski premijer Tony Blair.
“Nijedan od čelnika koji sudjeluju u ovoj operaciji nije želio rat. Nijedna od naših zemalja nije ga željela. Mi smo miroljubivi narodi. No, nama je poznato da se ponekad moramo boriti da bismo sačuvali mir,” izjavio je britanski premijer.
Iako su na ulicama Bruxellesa, Londona i drugih europskih gradova održani prosvjedi protiv bombardiranja, europski su čelnici nastavili podržavati odluku Washingtona da uzvrati za prošlomjesečne terorističke napade na Sjedinjene Države.
Čak je i Francuska – koja ima tradicionalno bliske veze s arapskim svijetom i često sumnjiči vanjsko-političke ciljeve Sjedinjenih Država – izrazila podršku američkoj vojnoj akciji. No, predsjednik Jacques Chirac je, govoreći preko prevoditelja, rekao da se rat protiv terorizma ne može osloniti isključivo na vojna sredstva.
“Borba protiv terorizma je složena i teška. Uz vojne akcije kojima se uništavaju teroristička uporišta u Afganistanu, borba se mora voditi na više frontova. Moramo surađivati kako bismo uništili terorističke mreže diljem svijeta," rekao je.
Iako se u Njemačkoj smatra vrlo osjetljivim pitanje sudjelovanja u međunarodnim vojnim operacijama, kancelar Gerhard Schroeder je, preko prevoditelja, obećao bezrezervnu podršku njegove zemlje operacijama koje predvode Sjedinjene Države.
“Njemačka je, kao i Francuska, spremna sudjelovati, ukoliko to bude zatraženo – naravno, sukladno posebnim propisima koji se odnose na njemačku vojsku. Vojne su operacije samo jedan od oblika međunarodne borbe protiv terorizma – borbe koju mi u potpunosti podržavamo i pozdravljamo,” izjavio je njemački kancelar.
Već se, medjutim, pojavljuju pukotine u njemačkoj podršci američkim operacijama. Stranka Zelenih, koja je u koaliciji sa Socijal-demokratima gospodina Schroedera, već izražava nelagodu zbog bombardiranja. U Francuskoj, gdje živi četiri milijuna muslimana, neki dužnosnici izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da – kako kažu – sukob zapadne i islamske civilizacije izazove probleme unutar Francuske.
Dokle će Europljani pružati punu podršku američkim vojnim nastojanjima? I do kada će koalicija ostati jedinstvena? Urednik za pitanja među-europskih odnosa u londonskom Financial Timesu – Quentin Peel – smatra da će opstanak koalicije ovisiti o sljedećim koracima na koje se budu odlučile Sjedinjene Države.
“Mislim da će koalicija trajati tijekom cijele – nazovimo je – prve faze akcija protiv Afganistana; dakle, tijekom akcija jasno usmjerenih protiv Osame bin Ladena. Pravo pitanje koje se dalje postavlja je – kako nazvati drugu fazu? Hoće li ona, na primjer, obuhvatiti i Irak? Ukoliko bude obuhvatila Irak, mislim da će se Europljani početi vrlo ozbiljno dvoumiti,” smatra gospodin Peel.
Ukoliko Washington bude želio zadobiti podršku Europljana u akciji protiv Bagdada, onda će morati pružiti vrlo čvrste dokaze o upletenosti Bagdada u napade na Sjedinjene Države – kaže gospodin Peel. Sličnog je mišljenja i profesor Jerome Sheridan, koji se nalazi na čelu bruxelleskog ogranka washingtonskog sveučilišta American. On kaže da će budućnost koalicije ovisiti o tome hoće li Sjedinjene Države odlučiti proširiti svoje vojne operacije i izvan granica Afganistana.
Belgijski premijer Guy Verhofstadt – čija zemlja sada drži mjesto rotirajućeg predsjedatelja Europske unije – rekao je da će on i njegove kolege na sutrašnjem summitu Unije inzistirati na tome da američke vojne operacije ostanu usmjerene protiv onih za koje je dokazano da su odgovorni za terorističke napade izvršene 11. rujna.