Dok lokalne i vlasti pojedinih saveznih država intenziviraju istragu o slučajevima antraksa u New Yorku i na Floridi, čuju se pozivi na uvođenje boljih mjera zaštite od bioterorističkog napada. Među njima bilo bi osiguravanje cjepiva protiv antraksa za svakog Amerikanca, te usvajanje boljih metoda za otkrivanje napada biološkim oružjem. Amerikanci su posljednji puta strahovali od bioterorističkog napada tijekom rata u Perzijskom zaljevu, kada je irački predsjednik Sadam Husein prijetio da će upotrijebiti antraks u urbanim središtima u Izraelu. Pentagon je brinuo o zaštiti vojnika koji su sudjelovali u operacijama u regiji.
1997, vlada je pokrenula program masovnog cijepljenja 2 milijuna i 400 tisuća vojnika i rezervista. Raspoloživo cjepivo se, međutim, nije moglo koristiti za zaštitu od najsmrtonosnijeg oblika antraksa – plućnog antraksa, te je program uskoro došao na mrtvu točku.
Hutchinson: Zašto su građani nezaštićeni?
Danas su zalihe cjepiva protiv bedrenice u Sjedinjenim Državama vrlo niske. Kompanija BioPort iz Lansinga, koja proizvodi ovo cjepivo, još nije dobila saveznu dozvolu za proizvodnju cjepiva protiv plućnog antraksa. Ova činjenica zabrinjava zakonodavce poput republikanskog senatora iz Arkansasa Tima Hutchinsona. "Sada, deset godina kasnije, naše su snage i naši građani nezaštićeni, što se tiče cjepiva protiv antraksa."
Senator Hutchinson i drugi zakonodavci vjeruju da proizvodnju budućih zaliha cjepiva protiv bedrenice ne bi trebalo ostaviti u rukama samo jedne privatne kompanije. Zakonodavci sada razmatraju načine za spriječavanje nestašice cjepiva.
Uz nedostatak cjepiva, postavlja se i drugi problem – to je pravovremeno otkrivanje mogućih terorističkih napada. Leonard Cole je profesor povijesti i znanosti na sveučilištu Rutgers u Newarku u New Jersey, koji se bavi bioterorizmom. "Napad biološkim oružjem bi najvjerojatnije bio otkriven kada bi naglo porastao broj osoba na hitnoj pomoći ili kada bi se u bolnici dogodilo nešto što bi odmah izazvalo sumnje da je došlo do neobične situacije. Nadamo se da bi se u takvom slučaju odmah proveli testovi kako bi se otkrio uzrok njihove bolesti. Iz toga bismo mogli zaključiti je li netko pustio biološki agens."
Smrtonosni plućni antraks
U slučaju zaraze antraksom, kažu stručnjaci, zaražena osoba može se liječiti antibioticima prije nego što se pojave simptomi oboljenja. No, plućni antraks je, nakon što se osoba razboli, smrtonosan u gotovo 100 posto slučajeva.
Alvin Fox, bakteriolog sa sveučilišta Južne Karoline, kaže da ne treba čekati da zaraženi počnu dolaziti na hitnu pomoć. Prema njegovim riječima, umjesto toga, potrebno je raditi na što ranijem otkrivanju bedrenice, recimo, uz pomoć naprava koje bi mogle detektirati spore antraksa u ventilacijskom sistemu neke zgrade.
Takve naprave već postoje, no prema riječima profesora Foxa, važno je da uzorke za bio-detekciju pripreme stručne osobe, kako bi se, u slučaju pojave biološkog agensa poput antraksa, izbjegao gubitak dragocjenog vremena.