Talibani, skupina koja vlada najvećim dijelom Afganistana, u posljednje je vrijeme česta tema medija, uglavnom zato što pruža utočište Osami bin Ladenu, terorističkom vođi kojega Zapad optužuje da je organizirao nedavne terorističke napade na New York i Washington, koji su odnijeli velik broj života. O talibanima govore dva američka stručnjaka.
Do 11. rujna, većina Amerikanaca znala je vrlo malo o talibanskim vlastima u Afganistanu. Međutim, čak i među stručnjacima postoji neslaganje o tome – kakva su oni vlast. Peter Tomsen bio je posebni američki izaslanik pri afganistanskom pokretu otpora krajem osamdesetih i početkom devedesetih. Gospodin Tomsen uspoređuje talibane s najgorim političkim zločincima moderne povijesti, kao što su Adolf Hitler i Josif Staljin.
"Talibane moramo smatrati - kako je to nedavno kazao i predsjednik u svojem govoru – totalitarnim pokretom poput nacista ili sovjetskih komunista, koji sve vidi bijelo ili crno i koji strogo kontrolira medije kako bi prenosili samo njegova stajališta. Talibanima nije važno što je točno, a što nije, što je ispravno, a što nije, sve dok se u javnosti stvara utisak koji oni žele stvoriti. To im je cilj."
"Nazadni, primitivni brđani"
Medjutim, neki stručnjaci misle i drugačije. Novinar i stručnjak za južnu Aziju Eric Margolis, autor knjige “Rat na vrhu svijeta” ne prihvaća takvu karakterizaciju talibana. "To mi zvuči kao predratna dezinformacija. Jasno je da su takve karakterizacije usmjerene na jačanje zapadne podrške korištenjem posebnih riječi u vezi s talibanima, kao što su “nacisti” ili “koncentracijski logori”, za koje se zna da će ih mediji prenijeti. To je veliko pretjerivanje. Talibani nisu nacisti. Oni su nazadni, primitivni, uskogrudni brđani, koji se ne razlikuju posebno od bilo kojeg plemena u drugim dijelovima Afganistana, na sjeveru Pakistana, u ruralnoj Indiji ili, čak i u Saudijskoj Arabiji, u kojoj bi se zapravo osjećali kao kod kuće. Mnogi su Afganistanci podržali talibane, zato što su uveli red, nakon višegodišnjeg razdoblja kaosa, nasilja, silovanja i pljačkanja poslije sedmogodišnjeg građanskog rata, makar taj red uveli i drakonskim mjerama."
Tomsen: Afganistancima jasna totalitarna priroda talibana
Veleposlanik Tomsen na to odgovara da, iako se ovaj povijesni trenutak znatno razlikuje od nacističkog ili staljinističkog razdoblja, talibanski čelnici često koriste metode slične onima koje su koristili nacisti i staljinisti. "Da ste Afganistanac, koji već četiri-pet godina živi pod talibanskom vlašću, bila bi vam kristalno jasna totalitarna priroda tog režima. Radi se o čitavom nizu pravila uvedenih ne samo protiv žena, već i protiv cijelog stanovništva, koje provodi vojska. Na televiziji smo mogli vidjeti tajno snimljene video-zapise, na kojima se vidi kako talibani na stadionu pogubljuju jednu ženu i kako vješaju muškarce na vratnice. I ne zaboravimo na uništenje Budinih statua..."
Margolis: Na konsenzus u Afganistanu dugo će se čekati
Odgovarajući na pitanje kakvu bi politiku Zapad trebao formulirati prema Afganistanu nakon talibana, veleposlanik Tomsen je odgovorio: "Cilj bi trebao navesti same Afganistance da se vrate koheziji i slozi, kakvu su imali tijekom šezdesetih, prije sovjetske invazije, kada su dva puta održali parlamentarne izbore i imali demokraciju. Ne želimo se suočiti sa situacijom kakva je vladala 1992, kada je pao komunistički režim i kada su se različite afganistanske frakcije međusobno sukobile. Kada bi u zemlji nakon odlaska Talibana zavladali mir i stabilnost, tada bi međunarodna zajednica mogla početi Afganistanu slati znatnu pomoć za obnovu, a Afganistanci bi mogli sami odlučivati o vlasti kakvu žele.
Eric Margolis, autor knjige “Rat na vrhu svijeta” ne vjeruje da bi se tako nešto moglo ostvariti. Kako kaže, etnička i socijalna struktura afganistanskog društva uništena je tijekom rata sa Sovjetima, koji su kroz KGB poticali etničko nasilje i okretali plemena jedna protiv drugih. On smatra da će za postizanje unutarnjeg konsenzusa u Afganistanu trebati proći jedno duže razdoblje.