Sjedinjene Države će u prvu fazu obračuna s teroristima same ili s nekoliko pouzdanih saveznika, ali borba s terorizmom zahtijeva i druge vidove akcija, osim vojnih - poruka je skupa ministara obrane NATO-voih članica. Nova globalna opasnost prisilit će NATO na radikalne reforme.
Sjedinjene Države trude se uspostaviti više koalicija u borbi s terorizmom, izjavio je na sastanku šefova obrana članica NATO saveza zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz. Wolfowitz nije bio od velikih riječi - na razočaranje brojnih novinara koji su čitavu srijedu, nagurani u tijesan prostor privremenog press-centra u NATO-vom glavnom sjedištu pokušavali doći do bilo kakvih svježih informacija.
Ovoga trenutka SAD od NATO saveza ne traži nikakvu konkretnu pomoć i ako joj išta zatreba u dolazećim danima i za prvi val akcija, to će se rješavati bilateralnim sporazumima. Doministar je saveznike obavijestio o pripremama za akcije i američkom konceptu djelovanja, pri čemu je - kako će naknadno novinarima obrazložiti visoki NATO-v duzžosnik za odnose s medijima - Atlantski savez “tek jedan od partnera”.
Koalicije za borbu s terorizmom su brojne, neke okupljaju zemlje regije – susjedstva Afganistana, a najšira koalicija jeste pod okriljem Ujedinjenih naroda, čulo se u NATO-u. Moguća vojna akcija Amerikanaca i nekoliko partnera označit će početak kampanje koju u NATO-u također vide kao “dugotrajnu” ili ‘višegodišnju”.
Glavni tajnik NATO saveza Lord Robertson objasnio da se radi o pristupu s više strana, pri čemu borba s fenomenom terorizma mora sadržavati različite komponente, od vojne ( koju NATO tek dijelom moze zadovoljiti i to u buducnosti), preko ekonomske, policijske ili diplomatske, pa do političke.
Robertson veli da NATO mora razmišljati o posve novom pristupu terorizmu, pristupu koji podrazumijeva, kako ih je opisao, “radikalna nova razmišljanja”. Nakon što su odlukom od 12. rujna, istina na mala vrata, u djelokrug rada Atlantskog saveza unijeli i borbu s terorizmom. Time je s dvije godine zakašnjenja, istina posrednim putem ali jednako efikasno, ostvarena američka namjera s Washingtonskog summita NATO-a da i terorizam uđe u NATO-ve obaveze.
Upitani za dokaze o djelovanju bin Ladena i suradnika - koje su Amerikanci obećavali podastrijeti saveznicima - najvisi duznosnici NATO saveza kazali su da dokaza ne treba za legitimnu akciju te da ce Amerikanci odlučiti koju vrstu pomoći žele tek kada se istrage zaokruže i kada oni budu na čistu s kakvim se protivnikom sučeljavaju. Tada je sazrelo vrijeme za zajednicku akciju.
U prvoj fazi, oruzanom odgovoru, Amerikanci ce djelovati samostalno, s izabranim društvom.
NATO je gotovo neprimjetno u srijedu uspješno zaključio svoju makedonsku misiju prikupljanja naoruzanja. Dio trupa ostaje u Makedoniji, u operaciji nazvanoj neobičnim imenom “Amber fox”, “Lisica boje jantara”. Voditi će je Nijemci, a Njemačka će za nju osigurati najveći broj od oko tisuću sudionika.
Za kraj navodim zanimljive detalje konferencije za tisak koju je održao ruski ministar Sergej Ivanov. Upitan hoće li Rusija u NATO, Sergejev je odvratio sa, citiram, “nikada u životu ništa ne isključujem, svi znamo da se svijet danas mijenja mnogo brže nego prije deset godina”. Mjere u borbi s terorizmom koje danas usvajate, Rusija je sugerirala prije pet godna ali nas nitko nije slušao, priopcio je. Vijest je i izjava američkog doministra, “zbog aktualnih dogadjaja SAD ce imati na raspolaganju manje snaga za Balkan, no to ne znači da se povlačimo”.