Uvodničari i komentatori američkih dnevnika još uvijek analiziraju prošlotjedni govor predsjednika Georgea Busha u Kongresu Sjedinjenih Država. Pokušava se predvidjeti priroda rata koji očekuje Ameriku, te kako uopće mobilizirati zemlju za takav jedan sukob, za kojeg je predsjednik već rekao da će biti vrlo dug te da neće nalikovati dosadašnjima? Evo izvadaka iz jednog uvodnika i jednog komentara koji su objavljeni u današnjim izdanjima.
Predsjednik je u Kongresu teroriste i njihovu fundamentaličku filozofiju usporedio s fašizmom, nacizmom i totalitarizmom. Te ideologije imale su u svom središtu “nagon za vladanjem”, i tom su načelu bile spremne žrtvovati milijune ljudskih života. Amerika je porazila svaku od tih, kako je gospodin Bush rekao, “kriminalnih ideologija”.
Jasno definirati i poštivati američke vrijednosti
Uvodničar Washington Posta smatra da je zbog toga vrlo važno da Sjedinjene Države jasno definiraju zbog čega ulaze u ovaj rat s terorizmom, odnosno koje su to vrijednosti koje ih inspiriraju, te ih u korijenu razlikuju od terorista i zemalja koje im pomažu.
Te vrijednosti su, piše uvodničar Washington Posta, vrijednosti liberalne demokracije - sloboda vjere, sloboda govora, sloboda izbora vlastitog političkog čelništva, sloboda okupljanja i organiziranja te pravo na neslaganje s vlastitom vlašću.
Važnost službene objave rata
Drugi washingtonski dnevnik, Washington Times, objavljuje komentar dvojice ovdašnjih odvjetnika, Davida Rivkina i Lee Caseya, pod naslovom “Zbog čega Amerika i službeno mora objaviti rat?”
“Službena objava rata, od strane Kongresa, cijelom bi svijetu dala na znanje da su Sjedinjene Države ozbiljne u svojoj namjeri da unište globalni terorizam, te da su svjesne da se radi o sukobu koji će dugo potrajati” – piše u ovom članku.
Treba reći da Sjedinjene Države nekoj drugoj zemlji rat nisu službeno objavile već 60 godina, od početka drugog svjetskog rata. Kongres je u pravilu autorizirao uporabu vojne sile, no, konačnu je odluku donosio predsjednik države.
David Rivkin i Lee Cassey smatraju da bi Kongres ovaj put trebao i službeno objaviti rat. Za to postoji niz razloga. Na međunarodnopravnom planu – Sjedinjenim će Državama, kada službeno objave rat, “biti lakše izolirati odgovorne za terorističke napade, te kazniti one koji im pomažu. Washingtonu će tada biti lakše sastaviti međunarodnu anti-terorističku koaliciju, a bit će također lakše postići pobjedu.”
Također, Washington će u tom slučaju s pravom odbaciti prijedloge, koji se već sada čuju, da bi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda trebalo odobriti američke akcije protiv terorista, prije njihova izvođenja.
Na domaćem planu, što se unutrašnjih zakona tiče, predsjednik odnosno savezna vlada bi objavom rata dobila široke ovlasti da se obračuna s terorizmom – ovlasti koje sada, u mirnodopsko doba nema. Ako se objavi rat, suradnici i pristaše terorista koji žive u Americi, neće više moći računati na sve pravne pogodnosti mirnodopskog sudskog sustava, već će ih se smatrati ratnim zarobljenicima.
David Rivkin i Lee Cassey s tim u vezi tvrde da vlada razmišlja o osnivanju posebnih sudova, koji su posljednjih put bili korišteni za drugog svjetskog rata. No, kako napominju ova dva washingtonska odvjetnika, takve se mjere mogu očekivati jedino ako Kongres Sjedinjenih Država i službeno objavi rat. Stoga ga je bitno i objaviti.