Nakon početnog šoka izazvanog terorističkim napadima na New York i Washington, jedno od najvažnijih pitanja za američku administraciju je kako vojno odgovoriti na napade? Neki pozivaju na intezivno bombardiranje Afganistana, neki čak predlažu da se koristi i nuklearno oružje. Drugi, pak, navode složenost cijele situacije te pozivaju na mjere koje Sjedinjenim Državama neće stvoriti nove neprijatelje.
Kao odgovor na terorističke napade na Sjedinjene Države, predsjednik Bush je naglasio: "Ja hoću pravdu i postoji jedan stara tjeralica tamo na Zapadu na kojoj, ako me sjećanje dobro služi, piše 'Traži se živ ili mrtav'."
Često neuhvatljivi Afganistanci
Problem je pronaći Osamu bin Ladena da li živog ili mrtvog, tvrdi Nasir Shansab, američki pisac afganistanskog podrijetla. Kao što su to dokazali toliko puta u prošlosti, Afganistanci mogu biti neobično neuhvatljivi kad su napadnuti. "Afganistan je krševita zemlja s mnogo planina i mnogo mjesta gdje se ljudi mogu sigurno kriti. Sve ovisi o tome imate li dobre informacije. Ukoliko su obavještajni podaci dobri, i ukoliko Sjedinjene Države znaju gdje treba ići, gdje treba izvesti zračni napad, a gdje kopneni, to bi moglo funkcionirati. Medjutim, ako obavještajni podaci nisu kvalitetni, onda bi stvar mogla biti potpuno beskorisna."
Ne ponoviti greške Britanije i Rusije
Čak i ako se napad može uspješno izvesti, kaže Anwar-ul-hag Ahady, profesor politike Srednjeg Istoka na sveučilištu Providence na Rhode Islandu, taj napad mora imati precizan cilj i jasan kraj i mora izbjeći daljnja neprijateljstva koja bi mogla uzeti dosta nevinih žrtava. Kao i ostali, i on ukazuje na tradicionalni otpor Afganistanaca u ranijim sukobima s Britancima i Rusima: "Mislim da se ljudi ujedinjuju protiv stranaca koji izvrše invaziju na zemlju. Nisam siguran da bi i napad na Osamu bin Ladena mogao izazvati takvu reakciju, jer terorizam je stanovnicima Afganistana donio tolike patnje i nisam baš uvjeren da Osama bin Laden i njegova organizacija imaju njihovu potpunu potporu. Ukoliko napad bude usmjeren na bin Ladena i njegove ljude, nisam uvjeren da bi to izazvalo toliko otpora. Važno je što će se dogoditi nakon toga."
Što nakon Talebana?
Profesor Ahady kaže da Sjedinjene Države moraju imati strategiju odnosa prema Afganistanu, kada zarobe ili ubiju Osamu bin Ladena i njegove pristaše. Ukoliko Afganistanci vjeruju da Sjedinjene Države rade u njihovom interesu, onda će biti mnogo spremniji prihvatiti američki napad: "Afganistanci možda neće reagirati negativno ako se s vlasti uklone Talebani, pod uvjetom da znaju što će se dogoditi nakon toga. Postoji mogućnost za anarhiju. Afganistanci su imali anarhiju kada je propao komunistički režim i ne mislim da bi ponovno voljeli doći u takvu situaciju. Pretpostavimo da telebanska vlada padne. Tko će je zamijeniti? To je glavna briga stanovništva."
Ima li smisla pomagati Sjeverni savez?
U nekim inozemnim krugovima zalažu se za povratak kralja Zahira Shaha, koji sad živi u Rimu. On je popularan u Afganistanu, ali, s 87 godina, teško je očekivati da bi vremešni kralj mogao voditi zemlju koja se nalazi u tako teškom stanju – kaže profesor Ahady. On smatra da bi Afganistanci sami trebali izabrati svoju vladu na izborima i da im čelništvo ne bi trebalo biti nametnuto izvana.
Po njegovom mišljenju, u izbjeglištvu ne postoji skupina ili organizacija koja može preuzeti vlast, ukoliko je Talebani izgube. Takozvani Sjeverni savez, koji se još uvijek bori protiv Talebana na sjeveru zemlje, prije nekoliko dana izgubio je svog vodju Ahmeda Shaha Massouda, kojeg su, vjerojatno, u samoubilačkom atentatu ubile pristaše Osame bin Ladena.
Strana intervencija mogla bi voditi raspadu zemlje
Pomaganje Sjevernog saveza ima vojnog smisla, ali moglo bi dovesti do većih političkih problema – ističe gospodin Shansab: "Naravno, ukoliko Sjedinjene Države pruže vojnu pomoć Sjevernom savezu, ta bi organizacija mogla postati jača nego što je danas. Ali, to bi, isto tako, moglo voditi separaciji od Afganistana. Pod ovakvim uvjetima oni bi vjerojatno mogli preuzeti kontrolu na sjeveru, a na jugu bi vladali Pushtuni i to bi vodilo komadanju Afganistana."
Profesor Ahady smatra da je najbolja opcija prekinuti pakistansku pomoć Talebanima. Bez te pomoći, Talebani ne bi mogli voditi rat, pa možda ni ostati na vlasti. Uzevši u obzir rasprostranjenu podršku koju Talebani uživaju među pakistanskim fundamentalistima, to neće bilo lako učiniti. I to će predstavljati test za američku diplomaciju, kao i za odlučnost Sjeidnjenih Država. Postavlja se pitanje bi li Talebani konačno mogli odustati od svojih ideja i pristati na kompromis kako bi se okončale borbe? "To zasigurno nije njihov stil, ali čudne su se stvari već dešavale na ovom svijetu" – istaknuo je na kraju profesor Ahady.