Preživjeli su uraganske udare vjetra, čak i bombu, koja je 1993. napravila sedam-metarski krater kroz pet katova u samoj osnovi tornjeva. Gotovo više od sat vremena su izdržali i razorenost nekoliko katova poslije udara nekih od današnjih najvećih putničkih zrakoplova. No, nisu preživjeli plamen punih rezervoara avionskog goriva.
Tornjevi-blizanci Svjetskog trgovinskog centra bili su projektirani i izgrađeni po principu ogromne cijevi, u kojoj su vanjski obod sačinjavali gusto poredani čelični stupovi i grede. Prostori između stupova i greda bili su ostakljeni, a središnja greda davala je dodatnu stabilnost čitavoj strukturi. Počivali su na najčvršćoj mogućoj podlozi – prije izgradnje temelja, iskopano je više od dvadeset metara tla, kako bi se doprlo do granitne podloge Manhattana.
Mreža nosivih cijevi, potpuno u skladu sa statičkim proračunima, podnosila je naprezanja i udare vjetra - ponekad i do 300 kilometara na sat! - svakodnevno. Mogla je podnijeti i seizmička gibanja. Nakon bombaškog napada 1993, inžinjeri koji su je projektirali utvrdili su da može podnijeti čak i udar potpuno natovarenog Boeinga 707, najteže letjelice koja je postojala u vrijeme izgradnje tornjeva. I sada, stručnjaci kažu da sam udar aviona ne bi izazvao kolaps zgrada.
Međutim, goruće avionsko gorivo bilo je prevelik izazov, koji je nadvladao oba protupožarna sustava tornjeva blizanaca. Prvi protupožarni sustav predstavljao je posebni izolacijski sloj, kojime su bile prekrivene čelični stupovi i grede. Taj je sustav bio razoren udarom aviona. Drugi protupožani sustav, vodene prskalice, najvjerojatnije su isto tako udarom bile onesposobljene, ili jednostavno neučinkovite protiv plamena u kojemu su temperature dosizale i do tisuću stupnjeva.
Tako visoke temperature požara nakon nekog vremena su omekšale čelične stupove, koji su se savili prema van kao da su od plastike, pa su svi gornji katovi pali jedan na drugog poput karata. Toliki teret betonskih deka preostala čelična mreža ispod njih nije više uspjela nositi. Stručnjaci stoga kažu da uzrok kolapsa tornjeva ne leži u njihovom dizajnu, ili građevinskoj slabosti, nego u ekstremnim uvjetima nastalim požarom avionskog goriva.