Međunarodno vojno prisustvo potrebno je u Makedoniji i nakon 26. rujna, zadnjeg dan NATO-ve misije prikupljanja pobunjeničkg naoružanja, zaključili su i ministri vanjskih poslova Eurpske unije. Države članice Europske unije složne su da će nakon odlaska NATO-vih snaga iz Makedonije predviđenog za 26. rujna - do kada bi trupe Atlantskog saveza morale zaokružiti svoju misiju prikupljanja oružja albanskih pobunjenika - biti nužno daljnje međunarodno sigurnosno prisustvo. Do konačne je odluke ostalo nešto više od dva tjedna i Europska se unija mora brzo dogovarati kako bi došla do rješenja.
Naime, po dobrome europskom običaju, države imaju različita mišljenja, dobar se dio protivi snagama UN-a podsjećajući se na loša iskustva iz prošlih misija u regiji, najviše ih je pak spremno založiti se za ono što je njemački šef diplomacije opisao kao “robusno prisustvo malobrojnih vojnih snaga”.
Formula za konsenzus Petnaestorice nađena je u formuli “Nato plus”,NATO-ve bi trupe pojačali, kao i u dosadašnjima akcijama, njegovi partneri. U dalnjem podupiranju mira neizbježno je da se, makar simbolično, uključe Amerikanci, u čemu je značaj NATO-ve a ne samo i isključivo europske misije, obrazložili su ministri.
Radi sigurnosnih problema zaboravili smo važan dio ekonomskog oporavka, podjsjetio je povjerenik europske Komsije za vanjske poslove Chris Patten, najavljujući da je realizacija visokih iznosa pomoći obnovi i oporavku zemlje tijesno povezana s ispunjavanjem političkih uvjeta, dakle sa zaživljavanjem u raksi ustavnih promjena o statusu albanske manjine. Konferencija donatora za Makedoniju zakazana je za sredinu listopada.