U Hrvatskoj je na snazi mirovinski sustav takozvane generacijske solidarnosti, a reformom su predviđena tri stupnja osiguranja. U prvom stupnju, svaki zaposlenik izdvaja 14.5% bruto plaće u državnu riznicu, a daljih 5% se obvezno uplaćuje u jedan od fondova po izboru osiguranika, dok je treći stup dobrovoljna štednja uz adekvatni državni poticaj.
U reformi obvezno sudjeluju svi zaposleni mlađi od 40 godina, a oni između 40 i 50 imaju pravo izbora. Hrvatska sada ima izuzetno nepovoljan odnos zaposlenih i umirovljenika. Prije dvadeset godina na četiri zaposlena dolazio je jedn umirovljenik, a sada je omjer jedan prema jedan.
Govoreći danas o važnosti mirovinske reforme ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović kaže: "Prvog siječnja 2002 godine, unatoč velikoj skepsi i sumnjičenju hoćemo li uspjeti, ipak će startati mirovinska reforma koja će doista promijeniti ne samo položaj budućih umirovljenika i njihova primanja u budućnost, već će u značajnom smislu omogućiti i Hrvatskoj da u tijeku iduće godine disponira sa oko 200 milijuna dolara raspoloživih za investiranje."
Mirovinska reforma ne znači zakidanje sadašnjih umirovljenika, rekao je direktor agencije za nadzor mirovinskih fondova Dragan Kovačević: "Mirovinska reforma niti će utjecati, niti ima bilo kakve veze na smanjenje mirovina. Ona može samo potaknuti određena povećanja mirovina na način da dođe do razvoja gospodarskih aktivnosti. Jer, sve sadašnje mirovine, od 1. srpnja idu preko državne riznice. Uplata ide preko državne riznice, što znači da su to proračunska sredtva."