U novom istraživanju pod naslovom “Zemlje u tranziciji 2001. godine” ističe se da pitanja demokracije i slobodnog tržišta čine liniju razgraničenja između Srednje i Istočne Europe, s jedne strane, te bivših republika nekadašnjeg Sovjetskog Saveza izuzev baltičkih, s druge.
U petom u nizu izvješća neprofitne nevladine organizacije Freedom House zaključuje se da su bivše komunističke zemlje Srednje Europe postigle značajan napredak na konsolidiranju demokracije. Međutim, 12 bivših sovjetskih republika postiglo je tek mali napredak dok pet, štoviše, ima sve više elemenata autokratskog načina vladanja. Među njima su Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija i Ukrajina.
U Sovjetskom Savezu političke promjene stizale s vrha
Predsjednik organizacije Freedom House, Adrian Karatnycky, tvrdi da postoji više razloga za regionalne razlike u vezi s razvojem demokracije i slobodnog tržišta. Kako ističe, jedan od razloga je i povijesno iskustvo. "Jedna od najvećih razlika između zemalja Srednje Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza leži u tome da su zemlje Srednje Europe bile usmjerene prema demokraciji zbog postojanja građanskog pokreta koji je tražio promjene u odnosu na stari komunistički sustav. U bivšem Sovjetskom Savezu većinu promjena inicirali su lokalni komustički dužnosnici koji su raskrstili s poviješću, ali su već bili na vlasti. Dakle, promjene nisu došle zbog traženja naroda već su provedene odozgo. Zbog te razlike postoji još jedna velika razlika. Praktično svi sustavi u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza su predsjednički sustavi s velikom koncentracijom neograničenih izvršnih ovlasti."
U istraživanju Freedom Housea pratio se napredak postignut u razdoblju od srpnja 1999. do listopada 2000. po pitanju demokratskih izbora, vladavine zakona, zatim civilnog društva, neovisnih medija i tržišnog gospodarstva. U izradi studije sudjelovalo je više od 40 stručnjaka i političkih analitičara.
Problemi demokratske Rusije
Gospodin Karatnycky kaže da su oni zaključili da su demokratske institucije i vladavina zakona u bivšim sovjetskim republikama i dalje slabi čak i u onim zemljama koje su uvele demokratske izborne procedure: "Dok su neke od ovih zemalja usvojile minimalne demokratske standarde u izbornom procesu, u Rusiji, primjerice, još uvijek postoje veliki problemi u svakodnevnoj slobodi izražavanja. Nadalje, ne postoje jednaki uvjeti za prikupljanje sredstava od donatora kao ni jednak pristup javnosti. Šira ideja demokracije u okruženju sustava provjera i kontrole apsolutno ne postoji u Rusiji."
Hrvatska - "vidljiv odmak od Tuđmanovog naslijeđa"
Freedom House izvjestio je o nekim pozitivnim trendovima posebno u Hrvatskoj i Bugarskoj. "U slučaju Hrvatske vidljiv je odmak od naslijeđa bivšeg predsjednika Tuđmana. Dok je on vodio zemlju, njegova stranka bila je privilegirana, oporba je bila potisnuta, a mediji su se nalazili pod pritiskom države. Od kada je na vlast došla reformska koalicija, izbori koji su održani protekli su uglavnom bez problema" - kaže gospodin Karatnycky.
U istraživanju Freedom Housea, baltičke zemlje - Litva, Latvija i Estonija - stavljene su u istu reformističku kategoriju kao i zemlje Srednje Europe. U istraživanju se zaključuje također da 15 zemalja Srednje i Istočne Europe ima konsolidirano tržišno gospodarstvo, ali, ako se ne računaju baltičke zemlje, među njima nema niti jedne od bivših sovjetskih republika.