Nekima se cine kao nuzno zlo suvremenog zivota, no oni postoje jos od najranijih dana ljudske civilizacije. I ljudi se na njih zale vec tisucama godina. Nisu fer, reci ce i u Americi, gdje postoje od 1913, kada su usvojeni 16. amandmanom. Smanjiti njih, i troskove vlade (i Kongres uvjeriti u to da je jedno i drugo potrebno), pokusali su mnogi prije njega, a trenutno to pokusava i predsjednik Bush.
"Kongres ce imati ovlast raspisivati i prikupljati poreze na prihode iz kojeg bilo izvora stecene, bez raspodjele izmedju Drzava i bez obzira na popis stanovnistva ili kakvo prebrojavanje." Tako glasi tekst 16. amandmana americkog Ustava. Petnaesti travanj najomrazeniji je datum na americkom kalendaru, dan kojega se Amerikanci, mozda, najvise pribojavaju, dan kojega se, zacijelo, najvise uzasavaju. Krajnji je to rok za prijavu - poreza. Pada li 15. u nedjelju, zadnji je rok ponedjeljak, 16. travanj, u ponoc. Za mnoge, to ce i znaciti brzi odlazak do poste u kasne vecernje sate ili jos brzi, na Internet, kako bi se porez prijavio na vrijeme, prije isteka roka. "Porezi su cijena koju placamo za civilizirano drustvo", rijeci su americkog suca Olivera Wendella Holmesa. Takodjer rijeci uklesane u mramor iznad ulaza u zgradu Internal Revenue Service, Sluzbe za prihode od poreza, ovdje u Washingtonu. Po rijecima Benjamina Franklina - nista u ovom svijetu nije sigurno osim smrti i - poreza!
Amerikanci ga placaju uz otpor duboko ukorijenjen u povijesti. Prvi porez nije bio nametnut sve do gradjanskog rata, a i tada samo kao privremena, ratna mjera. Tijekom cijele svoje povijesti, Amerika je bila popriste niza manje ili vise poznatih pobuna protiv placanja poreza. One su odigrale vazne uloge u administracijama predsjednika Georgea Washingtona, Johna Adamsa, Thomasa Jeffersona i brojnih njihovih nasljednika. One su pridonijele pocetku gradjanskog rata, radjanju Ku Klux Klana, ironicno - i stvaranju Sluzbe za prihode od poreza. Najpoznatija takva pobuna u americkoj povijesti bila je, naravno, "bostonska cajanka". Kolonisti, preruseni u Indijance, bacili su tovar caja s engleskog broda u bostonski zaljev u znak prosvjeda protiv visokih poreza i represivnih mjera britanske uprave. Bio je to zametak onog prvog rata, rata za nezavisnost protiv britanske krune.
Privremeni porez uveden za vrijeme gradjanskog rata, sa ciljem da pomogne financiranje vojske Sjevera, Kongres je kasnije, potkraj 19. stoljeca, ponovno htio uvesti, ali Vrhovni je sud to odbio s objasnjenjem da bi on predstavljao "komunisticku prijetnju" svojini te da bi stoga bio neustavan. Ta je barijera bila uklonjena 1913, kada je, nakon nekoliko desetljeca rada na njegovom organiziranju, 16. Ustavni amandman bio usvojen. Godinu dana kasnije, porez na dohodak postao je redoviti izvor saveznih prihoda. Inicijalna porezna stopa iznosila je samo od 1% do 7%. No, do prvog svjetskog rata, maksimalna je stopa iznosila vec 77%, a na kraju drugog svjetskog rata - 94%! Minimalna je tada iznosila 23%.
Tijekom cijelog 20. stoljeca, porezna bi stopa naglo rasla kad je trebalo platiti visoku cijenu ratova, i padala kad su nastupala razdoblja mira. Za Reaganove administracije, Kongres je smanjio maksimalnu poreznu stopu sa 70% na 50%. Za Bushove i Clintonove administracije, ona je iznosila izmedju 31% i 35%. No, primjerice, godine 1995, 97% superbogatih platilo je poreze po stopi daleko nizoj od one maksimalne! Rupe u zakonu!!! A taj zakon - U.S. Tax Code, dozivio je tijekom proteklog stoljeca tolike promjene da je danas vise od dvije tisuce stranica dug. Mnogi Amerikanci misljenja su da su porezi suvise visoki. Nista novo! Davno je Mark Twain pitao: What is the difference between a taxidermist and a tax collector? Koja je razlika izmedju preparatora i poreznika?, i odgovorio: Onaj prvi uzima samo kozu!
Za proteklog stoljeca bilo je mnogo promjena u poreznom sistemu i jos vise zahtjeva za nove. Ni tu nista novo! Povijest govori: sve dok je poreza, bit ce i nezadovoljnih poreznih obveznika. To navodi da se pitamo nije li, uz smrt i porez, gundjanje protiv poreza - treca sigurna i neizbjezna stvar u zivotu?!
Za kraj, jos nekoliko zanimljivih podataka - Gettysburg address, govor koji je Abraham Lincoln odrzao nakon odlucne bitke gradjanskog rata vodjene izmedju Sjevera i Juga u istoimenom gradicu u Pennsylvaniji, bitke u kojoj su federalisti pobijedili, imao je 269 rijeci. Americka Deklaracija o neovisnosti - 1.337. Biblija ima oko 773.000, ovisno vec o kojoj verziji govorimo. Porezni zakon imao je, 1913. godine, 11.400 rijeci. Danas, oko 7 milijuna!
Postoji barem 480 razlicitih poreznih obrazaca, svaki nacinjen na vise stranica. Cak i onaj najlaksi - 1040E, ima 33 stranice. Sitnog tiska. Internal Revenue Service, krace - IRS - do nedavno je godisnje slao 8 milijardi stranica raznih obrazaca i uputa. Taj broj je u zadnje dvije godine nesto opao. Polozene jedna do druge, tih 8 milijardi stranica svijet bi obisle 28 puta! Sve do nedavno, za njih je godisnje padalo i barem 300.000 stabala. IRS uposljava 114.000 ljudi; dva puta vise nego CIA, pet puta vise nego FBI. Porezi "pojedu" 38.2% prosjecnog obiteljskog dohotka; to je vise od izdataka za hranu, odjecu i stanovanje ZAJEDNO! Prije 15. travnja, roka za prijavu poreza, 60% posto nas ocajnika mora, za pripremu poreznih papira, zatraziti pomoc strucnjaka.