Danas je u Sjedinjenim Drzavama Dan Martina Luthera Kinga - dan kad Amerikanci odaju pocast postignucima istaknutog celnika za gradjanska prava americkih crnaca. Martin Luther King, jedan od najinspirativnijih ljudi koje je Amerika dala, posvetio je, a na kraju i dao svoj zivot u borbi za "pravdu i otvorene mogucnosti za sve".
Martin Luther King po prvi puta je pozvao svoje sunarodnjake da okoncaju rasnu segregaciju 1944, jos kao gimnazijalac u jednoj iskljucivo crnackoj gimnaziji u Atlanti u saveznoj drzavi Georgiji. U govoru naslovljenom "Americki crnci i Ustav", za koji mu je dodijeljena nagrada, King je rekao da i 75 godina nakon sto je predsjednik Abraham Lincoln ukinuo ropstvo, "americki crnci i dalje nose okove". Protiv americkih crnaca provodila se diskriminacija u zaposljavanju, obrazovanju, javnim objektima i drugim sferama zivota. "Cak i oni koji su dobili najprestiznije nagrade," rekao je King, "suceljavaju se s rasnim i klasnim preprekama."
S vjerom u snagu istine, koja mu je kasnije postala zvijezda vodilja, Martin Luther King je izjavio da bi vec za njegova zivota bilo moguce ostvariti punu jednakopravnost za sve Amerikance. "Duh predsjednika Lincolna i dalje zivi," napisao je jednom, dodavsi: "Amerika dozivljava novo radjanje slobode u svojim sinovima i kcerima; ona utjelovljuje duh njenog mucenickog predsjednika...Moje srce ponovno zivo kuca u nadi da ce, nadahnuti primjerom Lincolna, prozeti duhom Isusa Krisa, srusiti i posljednju prepreku na putu prema savrsenoj slobodi."
Nedugo nakon sto je odrzao taj govor, King je osjetio - kako je rekao - "neodoljivu potrebu da sluzi drustvu" kao svecenik u baptistickoj crkvi. Svoj je zivot posvetio propovijedanju evandjelja slobode i jednakosti, kao prava koja nam je dao Bog.
Dvadeset godina nakon prvog javnog istupa protiv rasne segregacije, Martin Luther King bio je svjedokom trenutka u kojem su njegovi napori i napori tisuca drugih hrabrih Amerikanaca konacno nagradjeni. 2. srpnja 1964. predsjednik Lyndon Johnson potpisao je Zakon o gradjanskim pravima, kojim se stiti glasacko pravo manjina i zabranjuje rasna diskriminacija u zaposljavanju i javnim objektima. Iste godine, Martin Luther King za svoju je celnu ulogu u pokretu za gradjanska prava nagradjen Nobelovom nagradom za mir. Cetiri godine kasnije, ubijen je u atentatu.
Martin Luther King borio se za buducnost, u kojoj ce se djecu - kako je rekao - ocjenjivati "ne po boji njihove koze, vec po njihovom karakteru." Ta vizija, izgradjena na obecanju jednakosti utjelovljenom u americkoj Deklaraciji neovisnosti, ostavstina je Martina Luthera Kinga.