Klonirati ili ne? Ovo je pitanje dominiralo znanstvenom konferencijom o kloniranju, održanoj ovog tjedna, u Washingtonu. Protivnici kloniranja oštro kritiziraju nakane talijanskog liječnika Severina Antinorija da započne program kloniranja ljudi.
Nacionalna akademija znanosti, u Washingtonu, sazvala je međunarodni panel stručnjaka za pitanje plodnosti, te biomedicinskih znanstvenika. Cilj panela bila je objektivna rasprava o tehnologiji kloniranja ljudi, kao i mogućim smjerovima kojima bi se kloniranje moglo dalje razvijati. Fokus skupa vrlo se brzo okrenuo prema najavi talijanskog liječnika Severina Antinorija da namjerava započeti kloniranje ljudi. Doktor Antinori kaže da već ima predbilježbe od tisuću i 300 američkih parova i dvije stotine talijanskih parova koji čekaju na primitak kloniranih embrija. Kloniranje bi trebalo započeti u studenom. No, kako talijanska vlada prijeti da će mu oduzeti dozvolu obavljanja liječničke prakse, doktor Antinori kaže da će kloniranje provesti u nekoj drugoj, za sada neimenovanoj, mediteranskoj zemlji. Brigitte Boisselier je direktorica znanstvenih programa Clonaida, kompanije za kloniranje koja se oglašava na Internetu.
"Vjerujem da imamo dovoljno podataka da bismo mogli izvršiti kloniranje ljudi."
Kloniranje ljudi i životinja provodi se na jednak način. Sadržaj jajne stanice se izvadi, a na njegovo mjesto ubrizga se jezgra muške stanice. Jajna stanica se tada stimulira laganim električnim nabojem čime započinje njezin proces diobe. Kritičari kloniranja ljudi ističu da kloniranje životinja ima vrlo visok postotak neuspjeha. Mnoge životinje rađaju se deformirane ili mrtve. Rudolph Jaenisch, iz Massachusetts Institute of Technology, koautor je članka objavljenog u časopisu Science, u kojemu se izvješćuje da su neki identični, klonirani miševi, premda su izgledali potpuno normalno, imali gene koji su mutirali. Profesor Jaenisch upozorava pristaše kloniranja ljudi na implikacije takvog nalaza kod laboratorijskih životinja.
"Mislim da na ovom stupnju znanstvenih saznanja jednostavno ne znamo sve detalje procesa, kao i razmjere problema koji se pokazuju. Ako sada gledamo u tri različita gena i pritom zaključimo da je embrij normalan, onda to nije dobra znanost."
Rudolf Jaenisch nije usamljen u protivljenju kloniranju ljudi.
"Rekao bih da se najveći dio znanstvene zajednice protivi kloniranju u reproduktivne svrhe iz razloga što ne znamo dovoljno o kloniranju, o metodama, o tome što se događa klonu, a da bismo to mogli učiniti s visokom dozom sigurnosti."
Tako kaže John Rennie, glavni urednik časopisa "Scientific American". S druge strane, kaže gospodin Rennie, zagovornici kloniranja kažu da je to čudesna tehnologija koja bi mogla pomoći milijunima parova koji ne mogu imati djecu.
"Reproduktivno kloniranje moglo bi unijeti sreću u živote ljudi koji drugim načinima nikada ne bi mogli imati djece. Zagovornici kloniranja smatraju da ne bi bilo etično ne nastaviti s tako obećavajućom tehnologijom."
I dok se mnogi protive kloniranju ljudi u svrhu reprodukcije, postoji široka podrška kloniranju povezanom s istraživanjem matičnih stanica. Radi se o ishodišnim stanicama u embriju, koje se mogu diferencirati u bilo koju vrstu stanica u ljudskom organizmu.
Neki članovi američkog Kongresa, kao i administracije predsjednika Busha podržavaju financitranje istraživanja matičnih stanica, dok sam predsjednik Bush tek treba obznaniti službeni stav svoje administracije po tom pitanju.