Albanski gerilci na jugu Jugoslavije spremaju se okoncati svoj ustanak. Sefket Musliu, zapovjednik gerilaca, potpisao je dokument u kojem se obvezuje da ce se njegove snage "demilitarizirati i raspustiti najkasnije do 31. ozujka 2001."
Ukoliko sve pobunjenicke frakcije u tom podrucju ispostuju taj sporazum, to bi moglo znaciti kraj sestnaest mjeseci sporadicnih borbi s jugoslavenskim snagama u Presevskoj dolini, koja lezi uz samu granicu Kosova, koje je pod zastitom NATO saveza. Sporazum je postignut dok su se jugoslavenska vojska i srbijanska policija spremale 24. svibnja uci u pet kilometara siroku zonu razdvajanja uz granicu s Kosovom. NATO savez ustanovio je ovu zonu nakon sto su njegove snage 1999. usle na Kosovo. Gerilci koriste ovo podrucje kao bazu za napade na jugoslavenske snage u Presevskoj dolini.
Prema duznosnicima NATO saveza, gotovo tristo albanskih gerilaca polozilo je oruzje i vratilo se iz Presevske doline na Kosovo, sto pokazuje da se njihov pokret raspada. Nazalost, separatisticka skupina albanskih gerilaca u Makedoniji jos se uvijek odbija razoruzati. Nacionalna oslobodilacka vojska - NOV - nastavlja svoj nasilni ustanak, okupirajuci Vaksince, Slupcane i druga sela, te dovodeci civile u opasnost.
S obzirom da je makedonski parlament nedavno odobrio novu vladu nacionalnog jedinstva, jasno je da vecina stanovnika Makedonije odbacuje nasilje i zeli dati priliku politickom dijalogu. Oni ne zele da im zemlja potone u krvoprolice kakvom je svijet bio svjedok u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Nacionalna oslobodilacka vojska trebala bi poloziti oruzje i odmah se povuci. Dijalog je jedini nacin za rjesavanje problema na koje se zale Albanci, bilo da zive na Kosovu, u Jugoslaviji ili Makedoniji. Demokratski izabrana multietnicka vlada Makedonije trebala bi nastaviti s brzim provodjenjem politickih i ekonomskih reformi. No, Nacionalna oslobodilacka vojska mora prestati s okupacijom sela i postediti Makedoniju daljnjeg krvoprolica.