Na danasnji dan prije sest godina pocela je vojno-redarstvena akcija "Oluja" koja je u roku cetiri dana pomela samoproglasenu republiku srpsku krajinu i kojom je definitivno oslobodjena Hrvatska. Danas sest godina poslije, s izuzetkom Vecernjeg lista, ni jedan tirazniji hrvatski dnevnik nema posebnog priloga o dogadjaju presudnom za modernu hrvatsku povijest. Isti list objavio je fotografiju iz tada oslobodjenog Knina na kojoj se vide predsjednik Tudjman i ministar obrane Susak, koji su u medjuvremenu preminuli, a zbog neslaganja s aktualnom vlasti umirovljeni generali Cesic-Rojs, Krsticevic i Korade, te general Ademi koji je u haskom zatvoru i general Gotovina koji je u bijegu zbog haske optuznice.
Kako se obljetnica "Oluje" jedva i obiljezava u sjeni haskog suda i mozebitnih novih optuznica, a i sutrasnja 286. Sinjska alka, koja se poklapa s Danom domovinske zahvalnosti, proteci ce u znaku potpore uhicenom generalu Mirku Norcu. Sest godina nakon "Oluje" vojni analiticar Fran Visnar primjecuje:
"Operacija "Oluja" je svakako kruna Domovinskog rata no i nakon sest godina u Hrvatskoj, a isto tako i u inozemstvu postoje uporna revizionisticka istrazivanja koja pokusavaju sasvim drugacije prikazati zavrsnicu Domovinskog rata, a tu treba napomenuti skupinu misljenja koja uporno tvrde da su Amerikanci pripremili "Oluju" i da bez njihove pomoci Hrvatska ne bi mogla izvesti tako munjevitu operaciju. Treba zbog istine reci da su "Oluju" u cjelosti osmislili u Hrvatskoj, prije svega mladji casnici HV-a po godinama, a ne po cinu, koji su za uzor uzeli izraelsku kampanju u Libanonu 1982. i zamislili da se na podrucju izduzenom poput kifle izvede zracno-kopnena bitka gdje bi citava operacija bila gotova za tri do pet dana."
Kad su u pitanju politicki aspekti "Oluje" Visnar dodaje:
"Sto se tice politickog plana, tu su se interesi Hrvatske i SAD-a u potpunosti poklopili u ljeto 1995. jer je Washington zelio da se pod svaku cijenu zaustavi pad Bihaca i zbog toga je presutno tolerirao "Oluju" pod uvjetom da sve traje kratko i da se zavrsi u jednom razdoblju od tjedan dana."
No nakon "Oluje" dogodili su se zlocini.
"U tjednima nakon "Oluje" nije sve proslo bez mracne strane i umjesto da se kod kuce, u samoj vojsci, policiji pa i sire odmah kazne svi oni koji su bez ikakve potrebe uzimali pravdu u svoje ruke i sustavno ubijali civile, unistavali njihovu imovinu - o masovnim pljackama da i ne govorimo - umjesto da osude takvih pojedinaca budu transparentne, sve od izricanja do pravomocnosti, da se veli tko su ti ljudi, jesu li u uniformi, jesu li civili, psi ratam, razbojnici, psihopati i tako dalje, tako osjetljive stvari su zataskivane i prikrivane. Sada zato dozivljavamo da o tome odlucuju stranci koristeci selektivno pravo i nastupajuci s pozicije jacega i mocnijega, propisujuci pravila igre koja su prihvatile i one bivse, hadezeovske i sadasnje koalicijske vlasti."