Od Grand Canyona pa do granitne Acadije, američki nacionalni parkovi su oduvijek morali održavati krhku ravnotežu između dva ponekad suprotstavljena cilja – osigurati objekte koji će prihvatiti i skrbiti o posjetiteljima parkova, s jedne strane, a pritom očuvati neprocjenjive ljepote prirode koju su ti posjetitelji došli vidjeti.
U ranim danima nacionalnih parkova, u njima su se gradili hoteli, vidikovci i trgovine suvenirima u okružju slikovitih zaštićenih predjela. Danas, neki od tih objekata su i sami zaštićeni kao kulturna baština. No, u većini slučajeva, oni su preopteretili i ozbiljno ugrozili ekosisteme koje su trebali čuvati. Pod pritiskom stanja na terenu, kao i javnosti, koja je zahtijevala bolju zaštitu prirodnih blaga nacionalnih parkova, u tijeku je potpuno obratni trend - u mnogim američkim nacionalnim parkovima, ruše se i uklanjaju upravne zgrade i hoteli, te ogromna parkirališta.
Najradikalnije mjere poduzete su u Nacionalnom parku Sekvoja, gdje treba ispraviti pogreške učinjene tijekom više od stoljeća gradnje raznih objekata koji su, na koncu, ugrozili drevna stabla. Rani planeri parka uspjeli su svoje turističke atrakcije učiniti toliko privlačnima, da su se sekvoje našle u opasnosti da doslovce budu ugušene od previše ljubavi.
U području koje obuhvaća tri četvorne milje, gdje se nalazi najveća koncentracija najstarijih i najvećih sekvoja u svijetu, radnici upravo završavaju projekt obnove koji je potrajao 15 godina. Uklonjene su 282 zgrade koje su znale ugostiti i po 3 tisuće ljudi u prosječnoj noći doslovca na korijenju drveća koje se tu nalazilo još prije Krista. Sa svojim vodovodnim i kanalizacijskim sustavom, otpadom i održavanjem infrastrukture, te tolikim brojem ljudi koji su gazili po plitkom korijenju sekvoja, ovo je turističko naselje izazvalo eroziju i osiromašenje tla i dovelo tisućljetne sekvoje na rub umiranja.
Novi objekti ugostit će jednak broj posjetitelja, ali na lokaciji koja se nalazi nekoliko milja dalje i ne ugrožava prvenstveni razlog zbog kojeg više od milijun ljudi godišnje posjećuje ovaj nacionalni park. Na staroj lokaciji, obnovljeno je tlo i posađene su mladice sekvoja.
Nacionalni park sekvoja najdalje je odmaknuo u svom oporavku i obnavljanju zaštićene prirode, ali isto se događa i drugdje. U Nacionalnom parku Yosemite, nakon 20 godina pregovaranja, konačno su odobreni planovi za preseljenje kampova i brvnara za posjetitelje. A, na Grand Canyonu, nestat će nekoliko hotela izgrađenih doslovce na rubu kanjona. Lagana željeznica dovozit će posjetitelje iz novoizgrađenih hotela, udaljenih sedam milja od samog kanjona.
U nacionalnim parkovima Yellowstone, kraterska jezera, te glečeri, uz naslikovitije dijelove parkova ostat će samo povijesni objekti, no turistički objekti će također biti preseljeni u periferne dijelove parkova. U većini slučajeva još je otvoreno pitanje financiranja ponovnog planiranja parkova i gradnje novih objekata, no stav javnosti je prilično jasan – vratimo parkove drveću, jer inače nećemo imati ni drveće ni parkove!