Gospodin Gephardt se upravo vratio s krace turneje po Evropi, za vrijeme koje je posjetio London, Berlin, Bruxelles i Moskvu. Naslov njegova govora u Zakladi Carnegie bio je Buducnost trans-atlantskih odnosa: suradnja ili konfrontacija.
Izlaganje je bilo kriticki intonirano, i to prema aktualnoj americkoj vanjskoj politici. Kongresmen Gephardt je rekao da se Sjedinjene Drzave na svjetskoj sceni nalaze pred izborom: ili se izolirati, kao sto je bio slucaj tijekom dvadesetih godina proslog stoljeca, ili pak nastaviti suradnju s Evropom i svijetom, sto ukljucuje i stvaranje partnerskih odnosa koji bi se temeljili na novim sigurnosnim aranzmanima, koji bi jamcili sigurnost svih zemalja.
Evropski drzavnici i politicari s kojima se kongresmen Gephardt susreo - od britanskog Blaira i njemackog premijera Schroedera, pa do glavnog tajnika NATO saveza Georgea Robertsona i ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova - podrzali su naravno ovu drugu alternativu. Oni su, kao i kongresmen Gephard iskazali podrsku angazmanu Sjedinjenih Drzava. Medjutim, znakovi koji stizu iz Bijele Kuce, su cesto za Evropljane zbunjujuci, rekao je Richard Gephardt: "Evropljane brine cinjenica sto je Amerika odlucila ostati po strani. Oni smatraju da se vlada predsjednika Busha odlucila za samotnjacku politiku. Takva politika ugrozava medjunarodnu sigurnost, ali i nase gospodarske i ekoloske interese. Takodjer, takva politika onemogucava da se iskoristi povijesna sansa da se Rusija u potpunosti angazira." Gospodin Gephardt je u vezi s Rusijom rekao da bi - ako se zeli postici zajednicka sigurnost za Sjedinjene Drzave, evropske saveznike i Rusiju - "mozda bilo najbolje razmisliti o eventualnoj integraciji Rusije u NATO savez."
Gephardt: "Zasto se toliko dugo trebalo cekati?"
Kongresmen Gephardt je rekao da ga se posebno dojmila evropska kritika americke politike na Jugoistoku Evrope. Evropske saveznike iz NATO saveza smeta sto - kada je Balkan u pitanju - iz Washingtona cesto stizu kontradiktorne poruke. Evo kako je kongresmen Gephardt prokomentirao americki angazman u tom dijelu svijeta: "Neposredno prije naseg odlaska u Evropu, predsjednik Bush je potvrdio da ce nase snage na Balkanu, zajedno sa snagama nasih saveznika, ostati sve dok se posao ne zavrsi. Pozdravljam ovu predsjednikovu izjavu. Medjutim, zao mi je sto je na nju trebalo cekati mjesecima. Za to vrijeme, Evropa nije znala sto cemo mi na kraju odluciti. Odnosi sa saveznicima su se ohladili, bilo je sumnji i nepovjerenja. A najpotrebniji nam je u tom trenutku bio nastavak postojece politike."
Politicki znacaj americkog angazmana na Balkanu
Gospodin Gephardt je takodjer rekao da evropske saveznike brine americka neodlucnost kada je u pitanju sudjelovanje u misiji u Makedoniji, koja bi se sastojala u prikupljanju gerilskog naoruzanja, odnosno ucvrscivanju mira u toj zemlji. "Americke su snage vec godina u Makedoniji. Lord Robertson nam je rekao da je americki angazman vazan i iz politickih razloga. Americki angazman pokazuje da su Sjedinjene Drzave odlucne i dalje jacati NATO savez. Angazman americkih snaga takodjer salje poruku sukobljenim stranama da je vojno rjesenje krize u potpunosti neprihvatljivo. Medjutim, nasa vlada se opire upucivanju cak i vrlo malog kontinegenta u Makedoniju."
Kongresmen Gephardt je na racun administracije predsjednika Busha uputio niz drugih prigovora, koji su u osnovi vrlo slicni evropskim. Ostro je napao odustajanje Bijele kuce od provedbe vec potpisanog protokola iz Kyota, koji se odnosi na globalno zatopljavanje ili jednostrane odluke o izgradnji anti-raketnog stita. "Celna se uloga u svijetu ne moze odrzati ako postupate samovoljno i jednostrano, celna se uloga moze odrzati jedino ako sjednete za stol s drugom stranom i uporno pregovarate", rekao je celnik demokrata u Zastupnickom domu.