Linkovi

Što za Hrvatsku znači ugovor o priključenju plinovodu Južni tok?


Što za Hrvatsku znači ugovor o priključenju plinovodu Južni tok?
Što za Hrvatsku znači ugovor o priključenju plinovodu Južni tok?
<!-- IMAGE -->

Što za Hrvatsku znači uključenje u projekt izgradnje plinovoda Južni tok? Hoće li ulaskom u taj projekt vrijedan dvadesetak milijardi eura porasti važnost Hrvatske kao tranzitne zemlje za transport ruskog plina od istoka prema Europi? Ta se pitanja nameću od sastanka premijera Hrvatske i Rusije Jadranke Kosor i Vladimira Putina početkom ovog tjedna u Moskvi. U ponedjeljak su Kosor i Putin u Moskvi nadgledali potpisivanje sporazuma kojim će se Hrvatska priključiti projektu izgradnje plinovoda Južni tok.

Taj bi plinovod prolazio ispod Crnog mora i osiguravao dotok ruskog plina do zemalja Srednje i Zapadne Europe tako da se zaobiđe Ukrajina. Najveći investitori Južnog toka su ruski Gazprom i talijanski Eni. Novinarima međutim nije otkriveno hoće li kroz Hrvatsku prolaziti magistralni vod Južnog toka za Zapadnu Europu, ili tek jedan slijepi krak kojim bi se osigurao dotok plina na hrvatsko tržište.

Uključivanje Hrvatske u plinovod Južni tok, bez obzira je li dogovoren prolaz magistralnog pravca plinovoda, ili tek jedan krak, dobar je za Hrvatsku, objašnjava za Glas Amerike stručnjak za energetiku Davor Štern koji je svojedobno kao predstavnik Ine čak 16 godina proveo u Rusiji.

ŠTERN „Za Hrvatsku u oba slučaja to znači još jedan pravac dobave plina kroz kojeg bi se onda mogao dopremati plin u Hrvatsku, bez obzira na to što bi se događalo eventualno na ukrajinskoj cijevi, bilo iz političkih ili tehničkih razloga. Uvijek je dobro imati dva ili više izvora dotoka plina u jednu državu. Ukoliko će se moći dobiti i magistralni plinovod to bi bilo bolje jer bi u tom slučaju Hrvatska dobila i novac od tranzita prema trećim zemljama, ali to ostaje da vidimo s vremenom“.

Kroz Hrvatsku, podsjeća Štern prolazi energetski koridor, tj. pravac na kojem je osigurano zemljište kroz koje bi prolazio plinovod, što je čini posebno privlačnom za izgradnju magistralnog voda Južnog toka.

ŠTERN; „Ono što je bitno da bi Hrvatska trebala na neki način dobiti mogućnost da se kandidira za magistralni plinovod zato jer kroz Hrvatsku prolazi trasa energetskog koridora kojeg čini trasa jadranskog naftovoda koji ide praktički od granice Srbije preko Siska prema Lendavi u Sloveniji. Već sama činjenica da taj koridor kroz Hrvatsku postoji znatno bi pojeftinio izgradnju i ubrzao radove oko izgradnje jednog cjevovoda kao što je Južni tok“.

U slučaju da se trasa energetskog koridora kroz Hrvatsku ne iskoristi za izgradnju magistralnog pravca Južni tok, taj bi se koridor, tvrdi Štern mogao iskoristiti za drugi plinovod nazvan Nabucco kojim bi se plin iz zemalja Kaspijskog bazena preko Turske i Balkana transportirao u zapadnu Europu.

ŠTERN: „Ako će taj cjevovod ostati priključak, isto se otvara mogućnost da se projekt Nabucco koji je isto tako u planu sličnim pravcem, da Hrvatska kandidira svoj geo-energetsko-strateški položaj da upravo taj energetski koridor kandidirala za prolazak Nabucca čime bi se dobila mogućnost da jedan veliki tranzitni sustav ide kroz Hrvatsku i preko Pule ka talijanskoj obali gdje već postoji plinovod kako bi se onda preko Hrvatske mogao transportirati plin i za Italiju“.

Smisao plinovoda Nabucco jest da smanji ovisnost zemalja Srednje i Zapadne Europe o ruskom plinu. Davora Šterna pitali smo jesu li plinovodi Južni tok kojeg većim dijelom financira ruski Gazprom i Nabucco kojeg snažno podupiru SAD u međusobnom konkurentskom odnosu.

ŠTERN: „I jesu i nisu. Južni tok predviđa transport plina prvenstveno iz Rusije i zemalja Kaspijske regije, a to su Azerbejdžan i Turkmenistan. Nabucco isto tako računa na zalihe plina iz Azerbejdžana, Turkmenistana, Kazahstana kroz Tursku. Međutim, kad se sredi situacija u bliskoistočnoj regiji, otvara se mogućnost da se plin iz Iraka, eventualno iz Irana, Sirije i Egipta preko Nabucca transportirao prema Europi, ali ono što je zajedničko tim plinovodima jest da bi oba prolazila preko teritorija Balkana, odnosno zemalja bivše Jugoslavije“.

XS
SM
MD
LG