<!-- IMAGE -->
Indijska vlada zabranila je sađenje genetički modificiranih patlidžana dok se ne provedu dodatna testiranja. Odluka je uslijedila nakon uzavrele debate o rizicima i prednostima takvog povrća, koje je modificirano da bi se umanjila potreba za pesticidima. Diljem svijeta radi se na genetskom modificiranju voća i povrća kako bi se – među ostalim - bolje odgovorilo na suše u Africi i poplave u Aziji. Međutim, sumnjičavost u vezi takvog voća i povrća ne jenjava.
Pristaše genetskog inženjeringa tvrde da se tim putem poboljšava urod i umanjuje potreba za pesticidima. Protivnici tvrde da je to prijetnja zdravlju i okolišu. Stavovi o genetskom inženjeringu nisu su promijenili od njegove pojave prije 13 godina, unatoč tome što se genetski modificirano voće i povrće širi u sve većoj mjeri - i to bez uočenih problema, kako zdravstvenih tako i ekoloških. Procjenjuje se da je genetski modificiranim usjevima posađeno 100 milijuna hektara posađeno u 25 zemalja.
Sve ove činjenice nisu umirile protivnike genetski uzgojene hrane - kaže Nina Fedoroff, biljni genetičar i savjetnica američkog Državnog tajništva: "Oni čak tvrde da takvi usjevi uzrokuju impotenciju, kao što se nekad tvrdilo i za cjepivo protiv boginja. Jedini način za borbu protiv toga je biti strpljiv i biti svjestan da je, u osnovi, riječ o problemu imidža, percepcije javnosti, koji nije ni nov niti jedinstven."
Nina Fedoroff i grupa znanstvenika s američkih sveučilišta, medjunarodnih instituta i tvrtki koje proizvode biljno sjeme, objavili su nedavno članak u znanstvenom časopisu Science, u kojem se navodi da je biljni genetski inženjering jedna od tehnologija koja će omogućiti hranjenje dodatne tri milijarde ljudi. U sljedećih pedeset godina, stanovništvo svijeta narasti će upravo za tri milijarde.
No protivnici kažu da s primjenom treba usporiti. Mira Shiva iz indijske udruge Doctors for Food and Biosafety navodi iskustva s farmaceutskim proizvodima: "Za brojne se lijekove vjerovalo da su jako sigurni, da bi se s vremenom otkrilo da nisu. Te se stvari dogadju. Lijekovi se mogu povući iz uporabe, no kad se usjevi jednom posade, što ćete onda?"
Doug Gurion-Sherman, bivši stručnjak američke Agencije za zaštitu okoliša, govori o razlozima za sumnjičavost prema genetski modificiranim usjevima. On kaže da na neka pitanja nije ni do danas odgovoreno, a da provedeni testovi nisu adekvatni. Naime, tvrtke koje proizvode genetski modificiranu hranu protive se dodatnim testovima jer bi oni poskupjeli proizvodnju – kaže ovaj američki stručnjak.
No, kako pokazuje indijski moratorij na sađenje modificiranih patlidžana, dok se javno mnijenje ne uvjeri u njihovu sigurnost, takve inovacije neće doživjeti svoju primjenu.