Vladajuća koalicija i oporba usuglašavaju zadnje detalje oko promjena Ustava koje će predložiti Saboru. Ustav se mora mijenjati iz više razloga, a jedan od glavnih je promjena ustavne odredbe o referendumu. Naime, kad Hrvatske stekne sve druge uvjete i nađe se tik pred vratima EU, prepreka za prolazak kroz ta vrata može biti njezina ustavna odredba o referendumu koja nalaže da na referendum o bilo kojem pitanju pa i ulasku Hrvatske u EU mora izaći više od polovice upisanih u birački popis.
Kako Hrvatska ima napuhani birački popis, više birača nego stanovnika, shvatilo se da će natpolovični odaziv na referendum biti teško postići. Zato se, slažu se i vladajući i opozicija, iz ustavne odredbe o referendumu mora izbaciti uvjet da na njega mora izaći više od polovice birača. S referendumom je međutim, skopčano i pitanje tko sve može sudjelovati u referendumu i izborima u Hrvatskoj, odnosno treba li ubuduće to činiti i dijaspora, prvenstveno Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Dva sastanka između vladajućih i opozicije održana prošlog tjedna o načnu na kojeg će dijaspora ubuduće sudjelovati na referendumu i hrvatskim izborima nisu bila dovoljna da se postigne kompromis. Oporba je odbacila rješenje HDZ-a da dijaspora nastavi glasati na hrvatskim izborima , ali ne više u biračkim mjestima nego dopisno. Oporba je taj prijedlog ocijenila korakom unatrag u odnosu čak i na postojeću praksu.
Kako se pregovori o ovom pitanju odvijaju iza zatvorenih vrata, informacije o onome za što se zalaže HDZ, a za što oporba šture su. Sada je na stolu, kako se neslužbeno doznaje, vladina ponuda da se unaprijed Ustavom odredi koliko dijaspora može imati saborskih mandata, takozvana fiksna kvota. Prema sadašnjem izborom zakonu broj mjesta dijaspore u Saboru nije fiksan, on se mijenja od izbora do izbora, ovisno o odazivu birača u dijaspori. U prošlom sazivu Sabora dijaspora je imala četiri mandata, a u sadašnjem sazivu Sabora ima pet mandata.
Prema neslužbenim informacijama, zastupnica HNS-a Vesna Pusić zalaže se da se ustavnim izmjenama dijaspori osigura simboličko prisutnost u Saboru s jednim ili najviše dva mandata. Ona to javno još uvijek ne želi potvrditi, ali nakon prošlotjednih razgovora izjavila je što, po njezinom mišljenju buduće ustavno rješenje mora sadržavati: PUSIĆ: „Potpunu sigurnost da glasovi dijaspore ne mogu promijeniti izraženu političku volju državljana i građana Republike Hrvatske koji žive u Republici Hrvatskoj“.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović, u pregovorima s vladajućima usredotočen je na način na kojeg će dijaspora sudjelovati u izborima u Hrvatskoj, a ne na broj mandata koje bi u Saboru trebala imati. Nakon zadnjih razgovora o ustavnim promjenama u petak novinarima je izjavio:
MILANOVIĆ: „Govorilo se o nekakvoj kvoti. Ne želim da ovo ne bude nikakve trgovina ljudima, radi se o načelima. Načelo je da se hrvatska država poštuje, da se ne glasa na 150 improviziranih lokacija nego da se glasuje u prostorima koja simboliziraju Republika Hrvatska a to su konzulati i veleposlanstva, njihova sjedišta“.
Iako iz oporbe ističu da nitko nije tažio da se pravo glasa dijaspori ukine, Predsjednica HDZ-a i Vlade Jadranka Kosor je nakon prošlotjednih razgovora izjavila da je i takvih prijedloga bilo, te da HDZ neće pristati da se oduzme pravo glasa dijaspori. Podsjetila je da dovršetak pregovora s Eu ovisi u ustavnim promjenama, i da se kompromis oko preostalog pitanja mora naći kako pregovori ne bi stali. Kazala je:
KOSOR: „Ne bi bilo dobro da se oko izmjena Ustava pogađamo, dakle da to bude neka vezana trgovina. To ne bi bilo dobro i ja na to apsolutno ne bih pristala“.
Ovoga tjedna pitanjem glasanja dijaspore pozabavit će se saborska međustranačka skupina za pripremu ustavnih promjena.