Američki Vrhovni sud presudio je da je zakon o financiranju izbornih kampanja iz 1947. neustavan. Ova odluka omogućit će korporacijama i radničkim sindikatima da doniraju neograničene svote novca političarima, čime će imati još veći utjecaj na izborni proces.
Oštro podijeljeni Vrhovni sud s omjerom glasova pet na prema četiri poništio je zakon o financiranju izbornih kampanja star više od šest desetljeća. Taj je zakon ograničavao visinu donacija koje pravne osobe – korporacije, sindikati i razne aktivističke organizacije – mogu dati u izbornoj kampanji. Ova presuda korporacijama i sindikatima olakšava plaćanje televizijskih oglasa u prilog ili protiv nekog političkog kandidata.
U izbornom ciklusu 2008. godine, u izbornoj kampanji za predsjednika države i članove Kongresa, potrošeno je gotovo šest milijardi dolara. Petočlana konzervativna većina Vrhovnog suda poistovjetila je postojeća ograničenja na novčane donacije sa kršenjem slobode govora – koja je zajamčena Ustavom.
Konzervativne i libertarijanske organizacije pozdravile su odluku Vrhovnog suda. Steve Simpson iz think-tanka Institut za pravdu kaže: "Vrhovni sud prepoznao je da je svrha Prvog amandmana Ustava da omogući pojedincima, Amerikancima, da glasno i jasno izraze svoje stavove. To pravo imaju pojedinci, ali i skupine."
Liberalna manjina na Vrhovnom sudu, koju čini četvero sudaca, usprotivila se odluci. U obrazloženju, sudac John Paul Stevens kazao je da presuda prijeti integritetu izbornog procesa. U pismenoj izjavi predsjednika Obame stoji da odluka Vrhovnog suda 'otvara vrata stampedu novca iz raznih lobija'.
Među onima koji se ne slažu s presudom Vrhovnog suda je i demokratski senator iz New Yorka Charles Schumer: "Presuda će doslovno opustošiti naš sustav slobodnih i pravednih izbora. Vrhovni sud je ovom presudom odlučio pobjednika na izborima u studenome. To neće biti republikanci. To neće biti demokrati. To će biti korporativna Amerika."
Presuda Vrhovnog suda ne odnosi se na izravne donacije korporacija i radničkih sindikata političarima, koje su i dalje ograničene. No, velike korporacije i sindikati, primjerice, sada mogu neograničeno trošiti novac na televizijsko oglašavanje.
Skupine koje prate korupciju i utjecaj posebnih interesa na rad državne uprave tvrde da presuda otvara vrata jačem utjecaju korporacija i radničkih sindikata na izborni proces. Bob Edgar, predsjednik organizacije Common Cause, ovako je komentirao presudu Vrhovnog suda: "Moramo biti svjesni činjenice da novac već dugo utječe na političku debatu u Washingtonu. Pogledajte samo krizu na tržištu nekretnina ili u bankovnom sektoru… Čak se i rasprava o reformi zdravstva vodi pod utjecajem novcem raznih lobija. Zbog ove presude, članovi Zastupničkog doma i Senata i dalje će služiti tim posebnim interesima, čak i više nego danas, a manje će služiti interesima građana."
Ova se presuda odnosi i na ovogodišnje izbore za Kongres u studenome.
Inače, ovaj predmet je dospio do Vrhovnog suda Sjedinjenih Država nakon što su se konzervativne građanske organizacije žalile na zakon o financiranju izborne kampanje. Neposredno povod žalbi bila je zabrana promocije jednog dokumentarnog filma koji je kritizirao Hillary Clinton, koja se 2008. natjecala za Bijelu kuću. Prema zakonu koji je sada ukinut, film se smatrao izbornom propagandom koju su – protivno zakonu – financirali korporacijski interesi.