Na prošlomjesečnom summitu u Kopenhagenu nije postignut konsenzus o klimatskim promjenama koji bi zamijenio Protokol iz Kyota prije njegovog isteka 2012. godine. No, jedan neobvezujući politički sporazum između najvećih svjetskih zagađivača možda bi mogao pokrenuti taj proces.
Direktor washingtonskog Instituta svjetskih resursa, Jonathan Lash – koji je bio savjetnik na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu - kaže da je šokiran reakcijama na taj međunarodni skup: "Rezultati kopenhaškog summita drugačije su interpretirani u Europi nego u Sjedinjenim Državama. Drugačije u Indiji, nego u Europi. Jedni smatraju da je Kopenhagen bio prava katastrofa, a drugi misle da je bio uspješan."
Summit u Kopenhagenu imao je 45 tisuća sudionika, uključujući 100 državnih čelnika i viših vladinih dužnosnika.
Jonathan Pershing, zamjenik povjerenika za klimatsku problematiku u administraciji predsjednika Obame, kaže da je rekordan broj sudionika naglasio važnost problema klimatskih promjena: "Taj je problem važan za trgovinu, za energetiku, ali i za diplomatske interese i inicijative različitih zemalja. Važan je za razvoj - i najsiromašnijih i najbogatijih. To je novi okvir za rješavanje niza problema, a on je proizašao upravo iz Kopenhagena."
Za Jonathana Lasha, summit je imao dva paralelna toka. U jednom – službeni pregovori gdje nije došlo do sporazuma. Ali u drugom se izrodio neobvezujući politički konsenzus, podržan od predsjednika Obame i čelnika Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike – predstavnika glavnih zemalja u razvoju - čija su ispuštanja stakleničkih plinova uzrokovala toliko napetosti.
Sjedinjene su Država potpisale, ali ne i ratificirale, protokol iz Kyota. Administracija bivšeg predsjednika Busha tvrdila je da bi taj sporazum naudio američkoj ekonomiji, a istovremeno nije tražio od zemalja u razvoju, uključujući Kinu i Indiju, da smanje svoje ispuštanje plinova.
Neslužbeni dogovor iz Kopenhagena nalaže globalno ograničenje rasta temperature za najviše 2 Celzijeva stupnja. Njegove se odredbe odnose na smanjenje plinova te kontrolu i krčenje šuma. Nadalje, industrijske zemlje i globalne institucije obvezuju se da će u sljedećih deset godina dati oko 100 milijardi dolara, kao pomoć siromašnim zemljama za nošenje s klimatskim promjenama.
Jonathan Pershing kaže da velike ekonomije u ekspanziji neće dobiti taj novac: "Nećemo financirati Kinu, niti mnogo u Indiju, osim u kreiranje nekih zakona. Ništa nećemo novčano pokriti u Južnoj Koreji. Samo ćemo financirati neke programe pošumljavanja u Meksiku. No, želimo znati što te zemlje rade, jer će to utjecati na naše akcije."
Iako je kopenhaški sporazum potpisalo 30 zemalja, Jonathan Lash kaže da on ostavlja mnoga neriješena pitanja. Međutim, dodaje on, postavljeni su neki rokovi – na primjer, potpisnice sporazuma moraju do 31. siječnja potpisati da se obvezuju na smanjenje ispuštanja plinova: "Ako se te obveze ostvare, bit će to snažan pokazatelj da je sporazum stvaran, da su državni čelnici stvarno i mislili to što su rekli te da su voljni nastaviti s provedbom sporazuma."
Na summitu u Kopenhagenu, predsjednik Obama je obećao smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova za 17 posto, do 2020. godine - pod pretpostavkom da će Kongres odobriti zakon o klimatskim promjenama. Ukoliko ga odobri, njime bi se kažnjavalo ispuštanje plinova tako što bi zemlje-zagađivači morale platiti u slučaju da njihova količina ispuštenog ugljičnog dioksida premašuje dozvoljene granice, kako bi za veće količine mogle dobiti dozvolu.
Jonathan Pershing, kaže da - iako Sporazum iz Kopenhagena nije savršen - on će pomoći u formiranju zakona o klimatskim promjenama: "Optimističan sam po tom pitanju i mislim da će Kongres djelovati. Senat mora shvatiti da je za Sjedinjene Države dobro da su dio kopenhaškog dogovora i da nisu izolirane. Sporazum je od zajedničkog interesa i mi ćemo obaviti naš dio posla."
No, Kongres je najviše koncentriran na američku ekonomiju i reformu sustava zdravstvene skrbi, tako da je rad na zakonu o klimatskim promjenama zanemaren. Unatoč tome, Jonathan Pershing očekuje da će ga Kongres izglasati prije kraja ove godine.