Zbog sve veće važnosti globalnih kontakata i trgovine, na američkim koledžima postoji sve više programa poduke stranih jezika. No, zbog loše ekonomske situacije, mnogi koledži ukidaju mjesta stalnih profesora ili njihova radna mjesta popunjavaju sa slabije plaćenim predavačima koji nisu članovi fakultetskog osoblja.
To je slučaj na kampusu College Park Sveučilišta Maryland, prestižnom državnom sveučilištu na istočnoj obali Sjedinjenih Država. Kako bi smanjila troškove, uprava ovog sveučilišta odlučila je ukinuti jedino mjesto predavača jidiš jezika. To je posljednji udarac u onom što predstavlja neprekidno opadanje učenja i uporabe jidiša, jezika europskih Židova koji je nastao u srednjem vijeku iz germanskog jezika, a koji se koristi hebrejskim pismom.
Prije nacističkog genocida nad Židovima u Europi tijekom Holokausta 1940-ih godina, otprilike 10 milijuna europskih židova služilo se jidišom u svakodnevnoj konverzaciji, dok su se molili na svom službenom, hebrejskom jeziku. Jidiš se proširio među židovskim useljenicima u Sjedinjene Države, pri čemu su pomogli i brojni slavni komičari. Oni su unijeli mnoge šarolike riječi iz jidiša koji obiluje suglasnicima u širi vokabular engleskog jezika. Jedna od njih je, na primjer, “schlep” – šlepati, nespretno hodati, nositi ili vući stvari.
Danas se, međutim, jidiš bori za opstanak. Smatra se da ga u svijetu govori manje od 500 tisuća ljudi, i to uglavnom starije osobe. Većina mladih Židova govori samo glavni jezik zemlje iz koje dolaze te hebrejski tijekom molitve.
Muzej sjećanja na holokaust u Washingtonu obiluje dokumentima na jidišu. No, pitanje je: tko će ih uskoro moći čitati?