Ekonomisti predviđaju da će 2010. biti bolja za globalne financije od 2009. Međutim, upozoravaju da je gospodarski oporavak i dalje krhak i da ga neće predvoditi industrijski najrazvijenije zemlje svijeta.
Ova godina počela je s usporavanjem globalne ekonomije koja je bila paralizirana zajmovnom krizom, problemima banaka i panikom ulagača od New Yorka do Tokyja. Vodeće industrije i zajmovna tržišta trebali su infuziju gotovine, a središnje banke i vlade pokušavale su ga osigurati. Neposredno prije negoli je postao predsjednik Barack Obama je upozorio na ekonomske poteškoće koje dolaze riječima: "Loša situacija mogla bi postati dramatično gora."
Očekuje se da će globalno gospodarstvo ove godine zabilježiti blagi pad, nakon što je 2007. zabilježilo rast od pet posto, a 2008. od 3 posto. Stopa neuposlenosti se popela iznad 10 posto u Sjedinjenim Državama, devet posto u Europi i Brazilu i skoro šest posto u Japanu. Američki ministar financija Timothy Geithner kaže da dolazi do zaokreta: "Američko i svjetsko gospodarstvo opet bilježe rast, biznisi su ponovno počeli s ulaganjima a potrošači s potrošnjom. I kod potrošača i kod biznisa povećalo se povjerenje, a globalna trgovina raste po ohrabrujućoj stopi."
Financijski analitičari upozoravaju da i dalje postoji opasnost, te da su potrebne reforme financijskog sustava. Mark Zandi, glavni ekonomski analitičar na web sajtu MoodysEconomy.com, kaže: "Oni koji određuju ekonomsku politiku učinili su vrlo dobar posao u stabiliziranju financijskog sustava, međutim, nisu izmijenili ništa fundamentalno i dok to ne učine, postoji vrlo veliki rizik da će doći do još jedne financijske panike u budućnosti."
Oni koji upravljaju ekonomijom moraju odlučiti i o tome kad da se prekinu ovakve vladine pomoći bez presedana, jer bi to moglo voditi do inflacije. Zamjenik ruskog premijera Igor Shuvalov kaže: "Mislim da će ove godine pitanje biti kako živjeti nakon krize. Kako da utvrdimo "izlaznu politiku" i hoćemo li nastaviti s fiskalnim stimuliranjem i kad "iziđemo" i pod kakvim uvjetima."
Globalna ekonomska kriza posebno je teško pogodila visoko industrijalizirane zemlje, ali je istovremeno omogućila ekonomijama zemalja poput Kine i Indije da zablistaju, kaže predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick: "Indija je danas ekonomska sila u usponu koja se s nedavnom ekonomskom krizom vrlo dobro nosila. Pridonijela je stabilnosti svjetskog gospodarstva i mogla bi postati s vremenom središte globalnog gospodarskog rasta."
U drugim zemljama u razvoju Svjetska banka naglašava potrebu da se preusmjeri koncentracija na dugoročne probleme. Za razliku od ranijih oporavaka, ovaj put se ne očekuje da će Sjedinjene Države pokretati ekonomski rast, smatra direktor Svjetske banke Robert Zoellick: "U svakoj dosadašnjoj ekonomskoj krizi imali ste američkog potrošača i potrošnja je opet pokretala cijelu stvar. Ona je dovodila do povećane poslovne potražnje i ulaganja u biznise. Većina ekonomista ne očekuje da će to ovaj put biti slučaj."
Umjesto da razvijene industrijalizirane
zemlje predvode put, globalni rast najvjerojatnije će ovaj put pokretati brzo
širenje gospodarskih aktivnosti u zemljama poput Kine i Indije, ali is
doprinosom manje razvijenih zemalja.