Ujedinjeni narodi kažu da se netolerancija, predrasude i diskriminacija nalaze u samoj srži kršenja ljudskih prava. Na današnji dan, kad se obilježava svjetski dan ljudskih prava, Ujedinjeni narodi pozivaju vlade i ljude diljem svijeta da se pridržavaju međunarodnih zakona i standarda koji postoje kako bi se zaštitila ljudska prava.
Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Navi Pillay priznaje da je i ona sama, ponekad diskriminirala protiv drugih ljudi: "Moram priznati da sam se i sama u svom životu, kao što bi mi moja djeca znala reći, ponašala kao rasist."
Navi Pillay kaže da je, odrastanje u Južnoj Africi u vrijeme aparthejda, učilo sve crnce i ostale pripadnike manjinskih grupa da sve bijele ljude vide kao ugnjetavače: "Dok sam bila mlađa, stvarno sam patila od kompleksa inferiornosti, i mislila da samo zato sto nisam bijela, da sam ružna i da ne vrijedim kao osoba. Nisam imala samopouzdanja."
Pillay je porijeklom pripadnica tamilskog naroda, sa Sri Lanke, a odrasla je u siromašnoj četvrti Durbana u Južnoj Africi. Prevazišla je diskriminaciju kojoj je bila izložena za vrijeme aparthejda, i postala prva žena koja nije bijelkinja u Vrhovnom sudu Južne Afrike.
No, kaže ona, stotine milijuna drugih ljudi, nisu uspjeli prevladati diskriminaciju koja im i dalje niječe ljudska prava.
Ujedinjeni narodi navode da su među najugroženijim žrtvama žene i djevojčice, koje pate od diskriminacije, u različitim oblicima, i u različitim mjerama, u svakom društvu.
Dalje se navodi da su manjine sučeljene sa ozbiljnim prijetnjama, diskriminacijom i rasizmom, dok su domorodački narodi često marginalizirani, te da su im uskraćena osnovna prava.
Navi Pillay kaže da se ljudska prava krše u svakoj zemlji, no dodaje da u najrazvijenijim zemljama postoje demokratske institucije, koje mogu rješavati probleme zlouporabe bolje nego one u zemljama u razvoju. Posebno je brine odnos prema imigrantima, i premda je ovo globalni problem, najizraženiji je u razvijenim zemljama: "Brine me što Europa nije ratificirala Konvenciju o zaštiti migranata i njihovih obitelji. Zabilježili smo slučajeve kriminalizacije ilegalnih migranata, dugotrajnog zatočavanja migranata i njihove dijece, te nasilnih deportacija. Čini se da se prema migrantima koji dođu brodom ili preko kopnenih granica odnose kao da su toksični otpad."
Navi Pillay dodaje da se ne pravi razlika među migrantima koji su izbjeglice i kojima je potrebna međunarodna zaštita, te onima koji dođu iz drugih država iz ekonomskih razloga. Državna politika, kao što se čini, jest da se migrante spriječi u ulasku u zemlju.
Navi Pillay ovakvu politiku naziva kratkovidnom, budući da migranti posjeduju vještine koje umnogome mogu doprinjeti društvima u koja dolaze.