Svakog prvog vikenda u prosincu, već 32 godine, washingtonski John F. Kennedy Center for the Performing Arts odaje, svojom prestižnom godišnjom nagradom, priznanje skupini od pet umjetnika za njihove životne doprinose kulturi Sjedinjenih Država.
Nizom svečanosti, Kennedy Center, i službeni Washington, ovog vikenda slave jednog pisca/skladatelja/glumca/redatelja/producenta, jednog pijanista/skladatelja, jedne operne pjevačice, jednog glumca/redatelja/producenta, te jednog kantautora. I Americi i svijetu sve vrlo dobro poznata imena: Mel Brooks, Dave Brubeck, Grace Bumbry, Robert De Niro, Bruce Springsteen.
Mezzosopranistica i sopranistica Grace Ann Bumbry, rodom iz St. Louisa, u saveznoj državi Missouri, utrla je put mnogim američkim opernim zvijezdama afričkog porijekla. Tijekom svoje 40 godina duge karijere nastupala je u vodećim opernim kućama svijeta i bila prva crnačka umjetnica koja je pjevala u nekima od najpoznatijih i najzahtjevnijih opernih uloga - Salomé, Norma, Aida, Tosca, Medea, Gioconda, Leonora, Bess, Carmen...
Počela je kad joj je bilo 17 godina, osvojivši prvo mjesto, i stipendiju, na jednom radio-natjecanju, s arijom “O don fatale,” iz Verdijeva “Don Carlosa.” Konzervatorij, čiju stipendiju je osvojila i na koji se htjela upisati, odbio ju je, zbog boje njene kože, ali u zamjenu talentiranoj djevojci ponudio je privatne satove, što su roditelji Grace Bumbry odbili.Studirat će glazbu kasnije, na sveučilištima Boston i Northwestern, debitirati u Pariškoj operi, 1960. godine, i u Metropolitanu pet godina kasnije, 1965. godine. Ali tijekom tih pet godina, između Pariza i New Yorka, probila je nekoliko drugih rasnih barijera – u Njemačkoj, 1961., bila je, unatoč mnogim protivljenjima, prva crnačka pjevačica pozvana da nastupi na legendarnom festivalu u Bayreuthu, posvećenom djelima Richarda Wagnera, jer njegov praunuk, Wieland Wagner, inzistirao je riječima: “Kad sam čuo Grace Bumbry, znao sam da je savršena Venera. Moj bi djed bio njome oduševljen.”; u Americi, 1963., održala je solo koncert u Bijeloj kući, za predsjednika Kennedyja.
Uz onaj prvi nastup, u Pariškoj operi, kojim je počela njena međunarodna karijera, ta dva druga, u Bayreuthu i u Bijeloj kući, Grace Bumbry uvijek navodi kao najznačajnije trenutke u svojoj dugoj i plodnoj karijeri. Sedamdesetdvogodišnja umjetnica danas živi u Salzburgu i traženi je pedagog diljem svijeta. Od sredine 90-ih godina Grace Bumbry vodi Black Musical Heritage Ensemble, crnački zbor predan čuvanju i izvođenju tradicionalnih crnačkih duhovnih pjesama i gospela. “Negro spirituals,” rekla je Grace Bumbry u intervjuuu za New York Times, “za mene su američka klasika baš kao što su Brahms i Beethoven europska.”
“You talkin’ to me?You talkin’ to me,?” rečenica iz filma “Taxi Driver,” iz 1976. godine, otada je i dio općeg američkog idioma. Izgovara je lik Travisa Bicklea kojega igra Robert De Niro. Ulice zla, Taksist, Razjareni bik, Kum II, Dobri momci, Lovac na jelene, New York, New York, Rt straha, Buđenja, Vrućina... pa Analiziraj ovo, Analiziraj ono, Dozvola za brak, Dozvola za Fockere... samo su neki od filmova u četrdeset godina dugoj glumačkoj karijeri 66-godišnjeg Roberta Marija De Nira, rodom iz New Yorka. “Svojim tijelom, svojim glasom i svojom dušom De Niro je, u svojim brojnim i raznolikim ulogama, umjetnost transformacije doveo dalje od bilo kojeg drugog glumca našeg vremena.”
De Niro, čiji prvi nastup je bio u školskoj produkciji “Čarobnjaka iz Oza,” kad mu je bilo 10 godina, snimio je više od 60 filmova, osvojio dva Oscara, za Najboljeg sporednog glumca, u Kumu II, i za Najboljeg glumca, u Razjarenom biku, i bio nominiran za Najboljeg glumca u još četiri filma. Dobitnik je, između brojnih drugih nagrada, i one za životno djelo Američkog filmskog instituta. Njegovi doprinosi filmu prelaze one glumačke i redateljske. Još 80-ih godina, osnovao je Filmski centar TriBeCa, a nakon napada 11. rujna 2001., zajedno sa Jane Rosenthal, pokrenuo je vrlo uspješni filmski festival TriBeCa, sa ciljem revitalizacije tog dijela Manhattana.
De Nirova predanost njegovoj umjetnosti je legendarna. Nema toga što neće poduzeti, ma kako teško i složeno bilo, da bi bio vjeran svojim likovima. Sergio Leone je za De Nira rekao: “Ne smatram Boba toliko glumcem koliko inkarnacijom likova koje igra.”Martin Scorsese: “Još uvijek ne znam nikoga tko me tako može iznenaditi na filmskom platnu kao Robert De Niro. Niti jedan drugi glumac ne može pružiti toliko uzbuđenja.”
Nedavno smo slavili 50 godina od izdavanja albuma “Time Out,” Dave Brubeck kvarteta.Nema puno jazz-albuma koji postaju bestselleri. Nema puno jazz albuma koji daju hit-singlove. “Time Out” jedan je od tih albuma, “Take Five” jedan od tih hit-singlova, melodijski dragulj hipnotičnog ritma, alt-saksofonista Paula Desmonda, člana Dave Brubeck kvarteta. “Time Out” je bio prvi jazz album prodan u više od milijun primjeraka, prije 50 godina; i danas je među najbolje prodavanim jazz albumima.
Pijanist i skladatelj David Warren Brubeck, rodom iz Concorda, u Californiji, upravo slavi i svoj 89. rođendan. Još uvijek je aktivan, još uvijek nastupa i ide na turneje, što u tim godinama, sâm priznaje, nije lako, ali čini to, kaže, “zbog glazbe, iz ljubavi prema njoj, i zato što se raditi mora!”
Svoj prvi kvartet Brubeck je osnovao 1951. godine, ali još 1947. svoj prvi oktet i 1949. - prvi trio. S jazzom i u jazzu više od šest desetljeća donijelo je Brubecku, od Washington Posta, naslov “vladajućeg starijeg državnika jazza, ”Kongresna knjižnica imenovala ga je, 2003. godine, “Živućom legendom,” dobitnik je Nacionalne medalje za umjetnost, Grammyja za životno djelo, niza drugih američkih i međunarodnih priznanja, New York Times pisao je za Brubecka: “Njegova politonalnost i poliritmika, spojeni s jedinstvenim američkim glazbenim jezikom, daju glazbi Dave Brubecka nepogrešiv i pristupačan zvuk.”
Brubeck je američki jazz, na turnejama pod pokroviteljstvom američkog Državnog tajništva, predstavljao u zemljama od Poljske do Turske, Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana, Sri Lanke... i kao istinski ambasador jazza, prošle godine primio nagradu Benjamin Franklin koja se i dodjeljuje za javnu diplomaciju. Sada, i nagradu Kennedy Centra.Kad je primio tu vijest, rekao je za Washington Post: “Sjetio sam se odmah moje majke. Znate, kad sam završio srednju školu, 1938., ona je u svoj dnevnik zapisala: Ima, izgleda, nade za Davea.”
Humor je samo jedan način obrane protiv svijeta. To je samo jedan od brojnih, nezaboravnih citata multitalentiranog Melvina Kaminskog, odnosno pisca, skladatelja, glumca, redatelja, producenta poznatijeg pod imenom Mel Brooks. Njegovi ludi filmovi i komedije nasmijavaju nas već desetljećima, nasmijavat će nas još desetljećima. Od onih ranih godina na televiziji, kad je sa Sidom Ceasarom i Carlom Reinerom radio na “Your Show of Shows,” do kultnih klasika “Vruća sedla” i “Mladi Frankenstein,” od filma “Producenti,” 1968., za koji je dobio Oscara, za scenarij, do postavljanja “Producenata” na brodvejske daske 2001. godine, kad je show dobio 12 Tony nagrada, Mel Brooks nikada sebe, a ni bilo što drugo, ne uzima za ozbiljno. “Pogledajte židovsku povijest,” kaže on. “To stalno lamentiranje bilo bi nepodnošljivo. Zato, Bog je na svakih deset Židova odredio jednog ludog, da ostale zabavlja. Ja sam znao da sam taj jedan na deset još kad mi je bilo pet godina.”
Rođen u Brooklynu, 1926. godine, roditeljima doseljenicima, ruskim Židovima, Mel Brooks je prvi puta nastupio pred publikom, i dobio prve salve smijeha, kad mu je bilo 14 godina. I tako već 60 godina, popraćeno Oscar, Tony, Emmy, Grammy nagradama. Okrunjeno sada i nagradom Kennedy Centra.
Bruce Frederick Joseph Springsteen, poznat i kao “Boss,” rođen prije 59 godina u Long Branchu, u državi New Jersey, već 40-ak godina piše rock-balade i himne. Devetnaest Grammyja, dva Zlatna globusa, jedan Oscar, preko 120 milijuna prodanih ploča, mjesto u Rock and Roll Hall of Fame.... i što još reći? Da njegova glazba uvijek dolazi iz srca, da ne laže nikada. Da je Bruce Springsteen “savjest radnika, mudrac rocka.” I da je sada, zajedno s četiri druga inovativna umjetnika, Melom Brooksom, Daveom Brubeckom, Robertom De Nirom i Grace Bumbry, dobitnik nagrade Centra Kennedy, za životni doprinos američkoj kulturi. Svi “Born in the U.S.A.”, svi desetljećima već oduševljavaju milijune diljem svijeta...