Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama ovog mjeseca u Kopenhagenu održat će se u trenucima sve snažnijeg konsenzusa znanstvenika o globalnom porastu temperatura i njegovom utjecaju po naš planet. Prema jednom izvješću međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, 11 od posljednjih 12 godina bile su najtoplije do sada zabilježene godine. Iako postoje neslaganja stručnjaka oko mjere u kojoj je ljudska aktivnost odgovorna za ove promjene, čini se da nema sumnje o Zemljinom zatopljavanju čije dugoročne posljedice izgledaju prilično sumorno.
Ekstremne suše. Poplave epskih proporcija. Razarajući uragani i tajfuni. Otapanje ledenjaka i polarnih vrhova. To su samo neke od pojava za koje znanstvenici tvrde da postaju sve češće i intenzivnije, odnosno da se intenziviraju alarmantnom brzinom. U Keniji, na primjer, zbog nedostatka kiše, ove su godine destkovani stoka i žitarice.
"Suša je postala nepodnošljiva. Nemamo hrane niti vode. Bojimo se da nećemo preživjeti do sutra," kaže jedan farmer iz Kenije.
Drugdje u svijetu, pak, problem je previše vode. Poplavne kiše koje su prošle godine pogodile Brazil, ostavile su desetke mrtvih i tisuće ljudi bez domova. Čak i u područjima u kojima su ekstremne vremenske prilike uobičajene, kao na Filipinima, učestalost i jačina velikih oluja je u porastu. Ranije ove godine, niz ciklona razorio je veliki dio Bangladeša:
"Ako cikloni nastave ovako, jedan za drugim, udarati na nas, u ovoj se zemlji uskoro neće više moći živjeti. Mi smo siromašan narod, i nakon ovog trećeg ciklona ništa nam više nije ostalo," kaže jedan žitelj pogođen ovom katastrofom.
Jesu li ove katastrofe izdvojene pojave ili dio obrasca koji nagovješćuje mračnu budućnost za čovjeka i životinje? Nitko to ne može za sigurno tvrditi, no neki pokazatelji su očiti. Od Aljaske do Švicarske pa do Argentine, ledenjaci rapidno uzmiču. Na oba Zemljina pola led se otapa alarmantnom brzinom, tvrde znanstvenici, i time dovodi u opasnost opstanak brojnih biljnih i životinjsih vrsta.
Predviđa se da će kroz određeno vrijeme rastuća razina mora preinačiti granice kopna i mora jer će ‘progutati’ atole, kao i zemlje na niskoj nadmorskoj visini. Iako se nastavlja debata o tome je li za ove klimatske promjene odgovorna samo ljudska aktivnost, većina znanstvenika slaže se da je ispuštanje ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva jedan od glavnih krivaca. Koji god uzroci bili u pitanju, kažu stručnjaci, posljedice zagrijavanja planeta bit će ozbiljne, poglavito za one najsiromašnije. Glavni ekonomist Svjetske banke Justin Lin kaže:
"Prema našim procjenama, 75 do 80 posto procijenjene štete bit će naneseno u zemljama u razvoju. Klimatske promjene su za njih nešto što oni ne mogu ignorirati."
Ljudi širom svijeta već godinama slušaju sve ozbiljnija upozorenja znanstvenika o klimatskim promjenama, potkrijepljenim dokazima i uznemirujućim primjerima tragičnih posljedica. No, upozorenja i nedavne katastrofe još uvijek nisu doveli do koordiniranih globalnih napora za borbu protiv klimatskih promjena. To potvrđuje bivši dopredsjednik Sjedinjenih Država Al Gore, dobitnik Nobelove nagrade za mir, za svoje napore da informira javnost o problemu globalnog zatopljavanja:
"Na nama je da poslušamo ta upozorenja, da na njih reagiramo i da poduzmemo ispravne korake kako bi spriječili štetu koja nam prijeti. Imamo sve što nam je potrebno da bi reagirali osim, možda, političke volje."
Ta će politička volja sigurno biti testirana uskoro u Kopenhagenu.