Povećana bliskost između turskih čelnika i Irana te turski napori za poboljšavanje veza sa širim muslimanskim svijetom na Zapadu su potaknuli bojazan da se ključni američki saveznik okreće ka Istoku. No, turski predsjednik Abdullah Gul u nedavnom je govoru pokušao umanjiti bojazni Zapada, kazavši da se turske vanjske politike prema Zapadu i Istoku nadopunjuju i da nisu suprotstavljene jedna drugoj.
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan, pak, iznio je stav koji je, prema mišljenju brojnih analitičara, pomirljiv prema iranskom nuklearnom programu:
"Želimo živjeti u regiji totalno oslobođenoj od nuklearnog oružja. Ne samo Irana, već svih zemalja koje imaju nuklearno oružje ili, u protivnom, treba govoriti o nuklearnom naoružavanju."
Turski premijer već je najavio planove za povećanje trgovine s Iranom s oko sedam milijardi dolara ove godine na 20 milijardi dolara do 2011. godine. Turska i Iran su, kako se javlja, postigli sporazume o gradnji elektrana i plinovoda.
Turska novinarika Nuray Mert kaže da do produbljivanja odnosa između Ankare i Teherana dolazi dijelom i zbog sličnog porijekla turskog premijera Erdogana i iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada:
"I jedan i drugi vjerski su konzervativci, a i dolaze i iz skromnog okruženja. Njihove priče su slične."
Ankara tvrdi da su bojazni Zapada preuveličane. Turski dužnosnici kažu daoni samo jačaju odnose između Istoka i Zapada te da članstvo u NATO-u čini Tursku idealnim posrednikom između dvije strane.
Turska kolumnistica Nuray Mert kaže da će pravi izazov doći ukoliko međunarodna zajednica usvoji oštrije sankcije protiv Irana zbog njegovog nuklearnog programa. Sa sve bliskijim odnosima Ankare i Teherana, kaže ona, nije jasno koju bi stranu Turska mogla izabrati.
Suat Kiniklioglu, glasnogovornik Odbora za vanjsku politiku turskog parlamenta kaže da njegova zemlja radi iza scene kako bi se riješile napetosti oko iranskog nuklearnog programa:
"Predložili smo da Turska bude posrednik i domaćin u razgovorima na što su dvije strane pristale. Na žalost, iranska strana odlučila je da u ovom trenutku nije spremna na izravne razgovore s Amerikancima. Vjerujem da je samo pitanje vremena kad će se to dogoditi i to najvjerojatnije u Istanbulu."
No, tursko produbljivanje odnosa s Teheranom poklapa se s istodobnim hlađenjem odnosa sa svojim nekadašnjim strateškim saveznikom Izraelom. Analitičari kažu da su brojni Turci ogorčeni onim što oni smatraju izraelskim zlostavljanjem Palestinaca naročito tijekom sukoba u Pojasu Gaze prošle godine. Čak i prije izbijanja nasilja u Gazi, turski premijer Erdogan, snažan pristaša Palestinaca, nije se libio opisati neke izraelske akcije kao "državni terorizam."
U rujnu, Turska je otkazala zajedničke manevre s američkim i izraelskim zračnim snagama. Kako je rekao premijer Erdogan, on nije želio da izraelski lovci, koji ubijaju nedužne civile u Gazi, lete iznad turskog teritorija. Analitičari kažu da će to biti jedna od tema ovog mjeseca kad premijer Erdogan dođe u Washington na razgovor s predsjednikom Obamom.