Nidal Malik Hasan, vojni časnik koji je optužen za ubojstvo 13, i ranjavanje još 30 osoba u vojnoj bazi Fort Hood u saveznoj državi Texas, vrlo je pobožan musliman. Američke islamske organizacije sa šokiranjem su osudile ovaj, kako su ga nazvale, besmisleni i užasavajući čin nasilja, i izrazile sućut žrtvama i njihovim obiteljima. Među grupama koje su se oglasile nakon ubojstava je i ISNA, Islamic Society of North America, najveća organizacija američkih muslimana. Direktor ove organizacije, Sayyid Syeed govori o svojoj dugogodišnjoj misiji promicanja tolerancije i nenasilja, te uspostavljanja produktivnog dijaloga među ljudima različitih vjera.
Sayyid Syeed odrastao je u Kašmiru, planinskom području indijskog potkontinenta gdje su nekoć hindusi i muslimani živjeli zajedno u miru. No, sve se to promijenilo nakon što je Indija postala neovisna od Britanije, i stvaranja pretežito muslimanskog Pakistana 1947. godine. Razmirice između dvije vjerske zajednice i njihovo rivalstvo oko Kašmira, pretvorilo se u nasilje.
G. 1947., Syeeda je otac poveo sa sobom na sastanak s Mahatmom Gandhijem, vođom indijskog nenasilnog pokreta za društvene promjene. Syeedu je tada bilo tek šest godina, no kaže da se jako dobro sjeća tog sastanka.
„Gandhi je bio duboko pogođen događajima u Indiji i Pakistanu. Govorio je da na Kašmir treba gledati kao na zraku nade, te da se nada da će uloga ove regije biti promicanje mira i razumijevanja na potkontinentu. Ova njegova izjava i razumijevanje uloge muslimana u Kašmiru za mene je bila svojevrsna inspiracija,“ kaže Syeed.
Sayyid Syeed je došao u Sjedinjene Države 1974., kao jedan od tisuću muslimanskih studenata koji su otišli na zapad kako bi se obrazovali. No, u to je vrijeme već imao dobro razvijenu ideju svoje životne misije – promicati toleranciju i međuvjersko slaganje putem mirnog dijaloga. Postao je aktivan u organiziranju novo pristiglih muslimanskih studenata, te je osnovao prvu muslimansku studentsku organizaciju u Sjedinjenim Državama i Kanadi.
G. 1984., nakon što je završio doktorat i postao američki državljanin, Syeed je pomogao u transformiranju muslimanske studentske organizacije u Islamsko društvo Sjeverne Amerike.
„Od samog početka, čitav naš program bio je, na jedan način, međuvjerski program. Mnoge od naših aktivnosti, bilo da se radilo o molitvama petkom, ili našim vjerskim školama, upravo su i započete donacijama ljudi drugih vjera,“ kaže Syeed.
Syeed se sjeća da su se njegovi napori da američke muslimane uključi u međuvjerski dijalog pokazali korisnima nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. „Zadivljujuće je kako su naše kolege drugih vjera bile jednako uznemirene i ljute zbog ekstremističkih interpretacija Islama. To nam daje nadu da se protiv mračnih elemenata može boriti znanjem i obrazovanjem.“
Syyed dodaje da su ovi teroristički napadi stvorili duboku nepovjerljivost među nemuslimanskim stanovništvom u Sjedinjenim Državama, no da su također pružili nove poticaje muslimanima u Americi da surađuju s drugim vjerama, kako bi pobili njihova kriva uvjerenja glede Islama, te da spoznaju ono što on naziva, zajedničkim nasljeđem svih vjera.
On vjeruje da je pred nama još mnogo posla u borbi protiv mržnje, fanatizma i neznanja koji još uvijek dijele vjerske zajednice, i koji još uvijek pokreću krvave sukobe diljem svijeta, uključujući i onaj u njegovom rodnom Kašmiru.
Upravo su to razlozi zbog kojih on, kaže Syeed, namjerava nastaviti svoju životnu misiju vođe i učitelja u promicanju mirne uloge Islama, pomažući tako da se premosti jaz između Amerike i muslimanskog svijeta.