Odbor za vanjsku politiku američkog Senata održao je saslušanje o strateškom konceptu NATO saveza na kojem se raspravljalo i o daljem proširenju Sjevernoatlanske organizacije. Tema naše rubrike U središtu pozornosti je mogućnost ulaska Bosne i Hercegovine po brzom postupku u Sjevernoatlanski savez.
Predsjedatelj senatskog odbora za vanjsku politiku, demokratski senator John Kerry je rekao da je NATO dokazao da je pozitivna transformacijska snaga u istočnoj i srednjoj Europi, istaknuvši kako očekuje da će se savez proširiti na "zemlje jugoistočne Europe, Gruziju i Ukrajinu".
Naglasio je i važnost uspostave snažnih odnosa NATO-a s Rusijom, uz obostrano jačanje povjerenja.
Glavni svjedok na senatskom saslušanju bila je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je nedavno predsjedala prvim od četiri glavna stručnih seminara na kojima se razmatra novi strateški koncept NATO- a. Pitanje daljnjeg širenja NATO-a u jugoistočnu Europu, posebno članstva za BiH, bila je, takodjer jedna od tema.
"Nada za ulazak u NATO katalizator je kretanja u dobru smjeru u BiH ili drugim mogućim članicama, ali članstvo u NATO-u nije dar, već odgovornost, i zato moraju biti ispunjeni standardi. Jedan od uvjeta članstva jest da u zemlji nema unutarnjih sukoba," rekla je gospođa Albright.
Senator Ben Cardin se složio s gospođom Albright, osobito kada je Bosna i Hercegovina u pitanju: “Postoje u Bosni neki uznemirajavući trendovi. Ono što nam daje nadu da će biti provedene ustavne reforme jest to da su svi uvjereni da je učlanjenje u NATO savez u interesu BiH. To nam, opet, daju nadu da se nećemo vratiti nazad u etničke sukobe kakve smo vidjeli samo nekoliko godina unazad”.
Kurt Volker, bivši je američki veleposlanik pri NATO savezu. Evo kako je odgovorio na pitanje što misli o prijedlozima da BiH treba ubrzanin tempom postati članica NATO saveza?
“Ne. Nitko ne zaslužuje ubrzani ulazak u NATO savez. Svatko mora odraditi svoj dio posla. Znači, moraju se provesti reforme, a BiH mora biti jedinstvena zemlja koja samo kao takva može biti učinkovit član saveza. Naš je posao da im vrata držimo otvorenima, da ih podržimo i pomognemo im na tome putu. Ali, reforme Bosna i Hercegovina mora provesti sama,” riječi su negdašnjeg američkog veleposlanika u NATO-u Kurta Volkera, a sadašnjeg profesora na sveučilištu John Hopkins u Washingtonu, koji, kao iduće članice NATO-a, vidi Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju, BiH, Crnu Goru i Srbiju.
Charles Kupchan s washingtonskog Sveučilišta Georgetown ocijenio je da s približavanjem Ukrajine i Gruzije NATO savezu treba ići polako, dok se ne riješe pitanja odnosa NATO-Rusija. Na pitanje o ubrzanom procesu primanja Bosne i Hercegovine odgovara ovako: “Mislim da je ideja da se Bosni i Hercegovini omogući ubrzani pristup NATO savezu jako dobra, ali samo ako je članstvo 100 posto uvjetovano političkim reformama. Trenutno je politički sustav u BiH nefukcionalan, i ako se ne ostvari ustavna reforma koja vladi daje više moći i oslobađa politiku tereta etniciteta, Bosna i Hercegovina se neće moći maknuti iz prošlosti”.
Profesor Kupchan kaže da Bosni i Hercegovini treba mapa puta ka ulasku u NATO, ali da svima u toj zemlji mora biti jasno da je to ostvarivo samo nakon reformiranja političkog sustava.
Politički analitičar Bill Stuebner je za vrijeme rata boravio u BiH i odličan je poznavatelj tamošnjih prilika. Kaže da BiH zaslužuje brzi ulazak u NATO ako je spremna pružiti nešto toj organizaciji: “Mislim da Bosna i Balkan doista trebaju NATO savez jednostavno da bi okončali atmosferu straha i kako bi se sve osjećali sigurnima. Ključ ulaska u NATO je provođenje reformi”.
U međuvremenu, američki politički veteran, bivši senator i predsjednički kandidat – Bob Dole – poručuje sa stranica Wall Streeta Journala:
“Trebalo je američko čelništvo da se okonča rat u BiH. Trebat će novo američko čelništvo da se spriječi raspad te zemlje. Danas je Bosna i Hercegovina ponovno pod prijetnjom. To se događa zato što, umjesto da jačaju državnu vlast i uporne bosanske Srbe vuku natrag u BiH, predstavnici Europske Unije, na čelu s bivšim pregovaračem u ratu, Carlom Bildtom, poništavaju dijelove Daytonskog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat. Na zaprepaštenje mnogih stanovnika BiH, Sjedinjene Države podržavaju ovaj europski plan koji će opravdati dugu, nacionalističku kampanju Milorada Dodika kojoj je cilj slabljenje i umanjivanje države BiH, i voditi će daljoj nestabilnosti. Jednom je Amerika Bosnu i Hercegovinu povukla s ruba ambisa. Sada je Bosni i Hercegovini ponovno potrebna pomoć u preživljavanju. Stoga ja pozivam administraciju predsjednika Obame da ne žrtvuje Bosnu tek u interesu multilateralizma, dijaloga, ili neke slične doktrine. Ako Amerika ne preuzme čelništvo, Europljani bi državi Bosni i Hercegovini mogli zadati zadnji, smrtonosni udarac“ – poručio je Bob Dole sa stranica lista Wall Street Journal.