Danas se navršava 60. godišnjica osnutka Narodne Republike Kine. Kineske oružane snage sudjelovat će tim povodom u proslavi stupanja na vlast Komunističke partije 1949. godine. Washington, koji s oprezom prati modernizaciju kineske vojske posljednjih godina, zabrinut je da bi ona mogla predstavljati prijetnju američkim vojnim snagama na Pacifiku. Meredith Buel razgovarala je o ovoj temi s nekoliko američkih vojnih analitičara.
Kina modernizira svoju vojsku već više od deset godina. U Americi postoji zabrinutost na koji će način Peking iskoristiti svoju rastuću vojnu moć. Kineski ministar obrane Liang Guanglie nedavno je izjavio da je kineska vojska postigla tako veliki napredak u smislu modernizacije da se kineski borbeni zrakoplovi, tenkovi, ratni brodovi i balistički projektili mogu mjeriti s arsenalima zapadnih država.
Vojni analitičari upozoravaju da Kina pokušava razviti novi balističku raketu koji bi mogla biti prijetnja američkoj ratnoj mornarici. Roger Cliff, koji proučava kinesku vojnu strategiju u Korporaciji RAND ovdje u Washingtonu, kaže: "Američki ratni brodovi, uključujući i nosače aviona, koji se nalaze otprilike tisuću milja od kineske obale, postat će laka meta napada iz zraka, s mora i iz podmornica."
Iako su se kineski odnosi s Tajvanom posljednjih mjeseci poboljšali, Peking raspolaže sa stotinama projektila koji su usmjereni ka tom otoku.
No, ovogodišnje izvješće američkog Ministarstva obrane o kineskoj vojnoj moći ocjenjuje kinesku obrambenu tehnologiju kao inferiornu u odnosu na američku. Umirovljeni kontra-admiral Eric McVadon, direktor Azijsko-pacifičkih studija pri Institutu za analizu vanjske politike o tome kaže: "Vrlo je teško zamisliti dvostranu kampanju – jednu usmjerenu protiv Tajvana, a drugu protiv američkih snaga, jedine svjetske supersile. Kina nema niti dovoljno iskustva niti moći da bi u tome bila efikasna. To bi za nju zaista bio prevelik izazov."
Kina tvrdi da njen vojni proračun za ovu godinu iznosi 70 milijardi dolara. No, američko Ministarstvo obrane procjenjuje da stvarni kineski vojni budžet iznosi oko 150 milijardi dolara. Čelne američke dužnosnike zabrinjava sve veći naglasak na razvoj nuklearnog oružja, te sredstava za rat u svemiru i kibernetičkom prostoru. Američki ministar obrane Robert Gates kaže: "Njihova ulaganja u kibernetsko i protu-satelitsko ratovanje, protuzračno i protubrodsko oružje te balističke projektile mogla bi ugroziti naš način projiciranja moći u regiji Pacifika - osobito kada su u pitanju naše isturene zračne baze i borbenim skupinama grupirane oko nosača aviona."
Međutim, Peking tvrdi da je modernizacija kineske vojske isključivo defenzivne prirode, usmjerena na zaštitu kineske sigurnosti i kineskih interesa.
Bernard Cole sa Sveučilišta za nacionalnu sigurnost smatra
da je cilj kineske obrambene politike - održati na vlasti komunističku partiju.
Sjedinjene Države i Kina nedavno su obnovile bilateralnu vojnu suradnju, koja se do sada ograničavala na posjete američkih brodova kineskim lukama te sastanke viših časnika. Zapovjednik američkih snaga na Pacifiku, admiral Timothy Keating, kaže da bi na području suradnje želio napraviti korak dalje, putem zajedničkih vojnih vježbi: "Mislim da je partnerstvo ključni element stabilnosti u Azijsko-pacifičkoj regiji. Jedan od načina da se to pokaže je djelovanje na multilateralnoj osnovi, surađivati sa svim rodovima kineskih oružanih snaga."
Iako ih brine netransparentnost kineskog vojnog proračuna, američki analitičari
smatraju da bi bilo dobro da dvije vojske surađuju na humanitarnom planu, u
pružanju pomoći pri masovnim katastrofama, što bi ojačalo povjerenja između
dvije zemlje.