Američki srednjoškolci, prije nego što se odluče gdje će studirati, zajedno sa svojim roditeljima obilaze i ocjenjuju koledže i sveučilišta širom zemlje. Mnogi od njih pritom se služe popisima podataka o kvaliteti koledža, koji rangiraju škole prema određenim kriterijima: troškovima školarine, rezultatima standardiziranog ispita znanja potrebnog za upis na fakultet, ili broju studenata po profesoru. Međutim, ove godine to je rangiranje u obzir uzelo i jedan novi kriterij.
Što se od studenata očekuje da nauče u ovoj školi? To je pitanje postavilo Američko vijeće tutora i bivših studenata stotini koledža i sveučilišta diljem zemlje. Ovo je vijeće neovisna i neprofitna organizacija posvećena akademskoj slobodi, kvaliteti i odgovornosti. Predsjedateljica vijeća Anne Neal kaže da su njeni članovi željeli usporediti obrazovne uvjete i ciljeve, a ne akademsku reputaciju tih učilišta:
"U istraživanju obrazovnih programa američkih visokih škola naše se izvješće osvrnulo na sedam predmeta: matematiku, znanost, pisanje sastava, američku povijest, ekonomiju, strane jezike i književnost."
Gospođa Neal kaže da su tečajevi iz tih područja znanja neophodni za uspjeh u životu i u karijeri studenata. Kaže da su rezultati njihove studije bili vrlo iznenađujući:
"Bili smo zapanjeni činjenicom da studenti u tolikom broju obrazovnih insititucija mogu diplomirati s tako uskim i fragmentarnim znanjem jer se od njih nije zahtijevalo vladanje ključnim segmentima znanja koje sam ranije spomenula. Na primjer, čak 42-ije ispitane institucije ocijenili smo ‘dvojkom’ ili ‘jedinicom.’ To znači da su one od studenata zahtijevale poznavanje samo dva predmeta. Pet učilišta - ona čiji nastavni program obuhvaća šest predmeta - dobilo je ‘peticu.’ To su Brooklyn College, Texas A&M, Sveučilište Texas-Austin, West Point i Sveučilište Arkansas."
Robert Costrell profesor je ekonomije i reforme obrazovanja na Sveučilištu Arkansas. On objašnjava kako je na nekim koledžima moguće da studenti diplomiraju bez velikog znanja o osnovnim predmetima koje zahtijeva Američko vijeće tutora i bivših studenata:
"Nekad su mnoga, ako ne i svako od američkih elitnih sveučilišta, takozvanih Ivy League koledža, imala obvezatni temeljni nastavni program za studente kroz prvu, ili dijelove prve i druge godine studija, u spomenutim predmetima. Umjesto toga, mnoga sveučilišta uvela su sustav kolegija različitih širih kategorija koje studenti mogu odabrati kako bi zadovoljili broj traženih predmeta koje moraju položiti. U tim bi slučajevima profesori često ozbiljnu građu tretirali površno, a studenti prolazili olako."
Za Richarda Wonga, direktora Američke udruge školskih savjetnika, novo rangiranje obrazovnih ustanova dragocjen je resurs. Školski savjetnici srednjoškolcima često pomažu razabrati bolje koledže od lošijih i pomoći im u njihovoj konačnoj odluci o odabiru sveučilišta. Međutim, kaže Wong, pri usporedbi škola moralo bi se u obzir uzeti i ostale kriterije:
"Neki mladi ljudi, ako žele postati inženjerom, odlučit će se za školu koja će im pružiti najjače obrazovanje u tom području, odnosno onu koja nužno ne zahtijeva, recimo, znanje povijesti. No, ja smatram da bi studenti sa sveučilištnom diplomom morali posjedovati određenu širinu znanja, a ne samo poznavanje njihove glavne materije. No, u isto vrijeme ne mislim da bi roditelji pri odabiru sveučilišta to trebali smatrati jedinim kriterijem."
Predsjedateljica Američkog vijeća tutora i bivših studenata Anne Neal poziva roditelje i studente da provjeravaju najnovije podatke o koledžima i sveučilištima na njihovom websiteu. Ona kaže da vijeće trenutno provjerava dodatne koledže, neprestano ažurirajući podatke na svojoj web stranici, i nadajući se da će otkriti što su sveučilišni diplomci stvarno naučili te koliko su spremni za nadmetanje na današnjem globalnom tržištu rada.