Premijeri Mađarske i Slovačke sastali su se na mađarsko-slovačkoj granici kako bi razgovarali o najvećoj diplomatskoj krizi između njihovih zemalja posljednjih godina. Do razgovora je došlo nakon slovačkog uvođenja kontroverznog zakona o jeziku za koji Mađarska tvrdi da diskriminira protiv pola milijuna Mađara koji žive u Slovačkoj.
Mađarski premijer Gordon Bajnai i njegov slovački kolega Robert Fico pokušavaju nadići rat riječi između ovih dviju članica Europske unije. Budimpešta je ljuta što je Bratislava uvela zakon o jeziku 1. rujna za koji tvrdi da diskriminira protiv više od pola milijuna Mađara koji žive u toj zemlji. Po novom zakonu, tko god govori bilo koji drugi jezik osim slovačkog u sektoru javnih usluga u nekoliko općina može biti kažnjen globom većom od sedam tisuća dolara. Zakon će se primjenjivati u područjima Slovačke gdje pripadnici nacionalnih manjina čine manje od 20 posto stanovništva. Budimpešta tvrdi da se Bratislava posebno koncentrira na mađarsku manjinu, koja čini oko 10 posto ukupnog slovačkog stanovništva. Slovačka vlada žestoko opovrgava ove optužbe.
Nedavno izabrani predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek kaže da je spreman posredovati u ovom sporu, ali priznaje da su pravne opcije ograničene. "Volio bih naglasiti da se mi uvijek zalažemo za očuvanje prava manjina, jer ljudska su prava važna Europskom parlamentu. Želim reći da nema nepravnih sredstava za Europsku uniju da intervenira u ovakvim pitanjima, osim da štiti pravni okvir Europske unije. Otvoren sam za diskusiju o tome i spreman sam posjetiti Mađarsku i Slovačku".
Predsjedateljica mađarskog parlamenta Katalin Szili, koja se prošli tjedan susrela s Buzekom, jedva čeka to posredovanje. Govoreći putem prevoditelja ona je rekla da slovački zakon o jeziku krši norme Europske unije. "Ovaj zakon nije u samo u suprotnostima s Kopenhaškim kriterijima i Lisbonskim sporazumom, već i s brojnim europskim pravnim instrumentima. Mi vjerujemo da ako se usvoji neki nacionalni propis koji je u suprotnosti sa zakonima Europske unije, to nanosi štetu dignitetu Europske unije i njenom procesu integracije. Mi smatramo da unije ne bi trebala osiguravati i čuvati takve kriterije i uvjete dok neka zemlja ne postane članica, već i nakon pristupanja zemlje Europskoj uniji" – rekla je predsjedateljica mađarskog parlamenta Katalin Szili.
Tisuće Mađara prošli je tjedan uzvikivalo "Mađarska je još živa" tijekom demonstracija protiv spomenutog zakona na jednom stadionu u slovačkom mjestu Dunajska Streda. Slični su prosvjedi održani u Bruxellesu i u Budimpešti ispred slovačkog veleposlanstva. Postoji zabrinutost među Mađarima i Slovacima da se neće postići nikakav napredak po tom pitanju dok su diplomatski odnosi dvaju susjeda na najnižoj razini u povijesti. Bratislava je čak spriječila mađarskog predsjednika Laszla Solyoma da uđe u Slovačku 21. kolovoza, nazivajući njegov put "provokacijom".
Gospodin Solyom je namjeravao otkriti spomenik kojim se odaje počast srednjevjekovnom mađarskom kralju Stefanu u slovačkom pograničnom mjestu Komarno. "On je tom priliko rekao novinarima, na mostu koji dijeli dvije zemlje, da mu je slovačko Ministarstvo vanjskih poslova onemogućilo ulazak u zemlju".
Analitičari kažu da pitanje mađarske manjine u Slovačkoj i dalje ostaje osjetljiva tema u Slovačkoj. Stoljećima njome su vladali Mađari, a neovisna zemlja postala je tek nakon raspada Češkoslovačke 1993. godine.