Danas se navršava godina dana od kako je vlada Sjedinjenih Država preuzela kontrolu nad dva hipotekarska diva, korporacijama Freddie Mac i Fannie Mae, koje – djelomično i državnim novcem – jamče stambene zajmove milijuna Amerikanaca.
Ove su dvije tvrtke prošle godine bile u središtu krize na tržištu nekretnina, koja je pak inicirala širu gospodarsku krizu u Americi i u svijetu.
Sljedeći tjedan navršit će se i godina dana od prvog velikog bankrota na Wall Streetu, onog firme Lehman Brothers, koji je prethodio najvećoj financijskoj krizi u posljednjih sedamdeset godina.
Bankrot Lehman Brothersa potresao je bankarski sektor u Sjedinjenim Državama, ali i državnu vlast te investitore, prouzročivši dramatičan pad dionica na burzama.
Rašireno nepovjerenje u likvidnost banaka imalo je za posljedicu i veću opreznost pri odobravanju zajmova, ali i povlačenje ogromnih količina novca s tržišta. Konačna posljedica bila je smanjenje gospodarske aktivnosti, koja je bila očita krajem prošle i početkom ove godine.
Središnja banka Sjedinjenih Država je na krizu odgovorila smanjivanjem kamatne stope te posebnim interventnim zajmovima najvećim bankama i drugim financijskim ustanovama. Godinu dana kasnije, mnoge su se razvijene ekonomije vratile na put sporijeg ali sustavnog rasta. No, visoka stopa neuposlenosti i dalje je problem. Očekuje se da će ona u Sjedinjenim Državama rasti i ove godine.
Kriza u financijskom sektoru dovela je do sve učestalijih poziva da država pomnije i oštrije regulira banke i druge ustanove koja raspolažu novcem. Od američkih se banaka pogotovo tražilo da veće svote novca odvoje za rezervu, iz koje bi se nadoknađivala sredstva izgubljena u slučaju nepodmirenih zajmova.
Jedna od dominantnih
tema prošle godine bila je i nagrađivanje čelnih ljudi u bankama i drugim
financijskim tvrtkama. Prevladava
mišljenje da bi se tzv. bonusi trebali biti manji a isplaćivani bi bili tek ako
se postigne dugoročniji uspjeh u poslovanju.
No, takve je ideje na Wall Streetu lako predložiti a teže provesti,
tvrde stručnjaci.