Političke prepirke i ozbiljna ekonomska situacija u Ukrajini zasjenili su ushićenje iz "Narančaste revolucije", od prije nekoliko godina, kad je bila rasprostranjena nada u budućnost te zemlje. Naš analitičar osvrće se na ukrajinsku političku situaciju uoči predsjedničkih izbora planiranih za siječanj.
Ukrajinski prozapadno orijentirani predsjednik Viktor Juščenko izabran je u prosincu 2004. godine nakon što su na ulice izašle stotine tisuće njegovih pristaša. Prosvjedovali su protiv rezultata izbora koje su i ukrajinski Vrhovni sud i međunarodni promatrači proglasili prevarom. Taj masivni prosvjed postao je poznat kao "Narančasta revolucija", imenovan prema boji koju su nosile Juščenkove pristaše. U drugim izborima, koje je naložio sud,Juščenko je pobijedio proruski orijentiranog Viktora Janukoviča. Tad je u Ukrajini zavladala velika euforija – očekivalo se da će Narančasta revolucija uvesti zemlju u jedno novo doba.
Oksana Antonenko iz londonskog Instituta za strateške studije kažem da je Narančasta revolucija imala dramatični efekt na ukrajinsku politiku. "Ukrajina sad ima pluralističko društvo gdje se različita politička stajališta nalaze među političkom elitom – glasači se mogu odlučiti u vezi s nizom opcija, o tome kakve ideje i kakvu ideologiju će podržati kad iziđu na izbore. I mislim da ne bismo smjeli umanjivati značenje ovog postignuća, jeru cijelom postsovjetskom dobu, s izuzetkom baltičkih država,takva vrsta pluralizma jednostavno ne postoji. Sigurno ne postoji u današnjoj Gruziji. Ne postoji u Rusiji. Ne postoji u središnjoj Aziji ili zapravo ni u jednoj zemlji nastaloj nakon raspada Sovjetskog Saveza. I mislim da u tom smislu Ukrajina ostaje jedan izuzetan slučaj".
Međutim, Oksana Antonenko i drugi stručnjaci – kao što je Robert Legvold sa Sveučilišta Columbia – kaže da je taj pluralizam doveo i do žestoke bitke između predsjednika Juščenka i njegove bivše saveznice, danas premijerke, Julije Timošenko. Taj spor traje sve do danas. "To je proizvelo ne samo političku pat poziciju i blokadu u odnosima izvršne vlasti i parlamenta, nego i zatrovanu i uskogrudnu političku konkurenciju među čelnicima. Zbog toga je veći dio javnosti otuđen od politike, jer je izuzetno nezadovoljna sa svim čelnicima političkih stranaka u Ukrajini. I to predstavlja izuzetno težak zadatak za vladu da mobilizira stanovništvo, čak i da uspije popraviti svoju efikasnost".
Stručnjaci kažu da su unutarnje političke borbe, zajedno s navodima o korupciji u Juščenkovoj administraciji, još više lišile Ukrajince iluzija. Legvold kaže da Juščenku ide na teret i ozbiljna ekonomska situacija. "To je još gore negoli u Rusiji koja će imati negativni ekonomski rast između 6 i 7,5 posto ove godine uz inflaciju od 13 posto ili čak i više. U slučaju Ukrajine ti brojevi su još negativniji. Ukrajina je u gorem stanju od Rusije u praktičkim svim segmentima: neuposlenost, inflacija, negativni gospodarski rast i izgledi za negativni ili skoro negativni rast u budućnosti".
David Marples, sa Sveučilišta Alberta u Kanadi, kaže da je popularnost predsjednika Juščenka na najnižoj razini. Međutim, to ga ne sprječava da bude kandidat na predsjedničkim izborima u siječnju. "Njegova popularnost je vjerojatno na nižoj razini od bilo kojeg drugog političara u Europi i iznosi oko dva posto. Izgleda kao da je on skoro nesvjestan problema koje je stvorio – i ne bavi se njima. Pročitao sam relativno skoro jedan njegov govor gdje je sažeo svoje godine na predsjedničkom položaju kako bi opravdao svoju ponovnu kandidaturu. On tvrdi da je postigao dobre rezultate i da bi na njih trebao biti ponosan. A ja se uistinu pitam na što bi on to trebao biti ponosan? Jer u svakom konkretnom polju, izgleda da je bio neuspješan. I ono što je još važnije – javnost to doživljava kao neuspjeh".
Stručnjaci ne očekuju da će unutarnje političke borbe i natezanje između predsjednika i parlamenta biti okončane prije izbora u siječnju. Neki analitičari čak dovode u pitanje hoće li glasovanje donijeti neku veću promjenu i omogućiti političarima da se pozabave s glavnim problemima zemlje, umjesto da nastave međusobne bitke.