U seriji Američki profili danas predstavljamo umirovljenu sutkinju Vrhovnog suda i nedavnu dobitnicu Predsjedničke medalje slobode Sandru Day O’Connor. Kao prva žena imenovana u najviši sud zemlje ostavila je traga na američki pravosudni sustav kao i na američko društvo.
Kad je Sandra Day O’Connor 2005. godine najavila odlazak u mirovinu, nakon 28 godina u Vrhovnom sudu, kako bi se skrbjela za bolesnog supruga, senator Ted Kennedy je rekao: "Bila je odmjereni, obazrivi, misaoni i visoko štovani član suda, mudra sutkinja koja je Americi i američkom Ustavu dobro i časno služila. Nadam se da će naš predsjednik izabrati nekoga tko će udovoljiti visokim standardima koje je postavila Sandra Day O’Connor."
Sandru Day O’Connor u Vrhovni je sud imenovao, 1981. godine, Ronald Reagan, vjerojatno najkonzervativniji američki predsjednik novijeg vremena. Ali ona nije uvijek glasala zajedno sa svojim konzervativnim kolegama. Ponekad je stala na stranu liberala. Njen je glas često bio odlučujući, u sudu koji ima devet članova.
Kako to ističe Nancy Maveety, autorica knjige “Sandra Day O’Connor: Strateg na Vrhovnom sudu,” ona je puno češće od drugih osam sudaca Vrhovnog suda glasala s većinom.
"Kad analizirano neke važne odluke, Sandra Day O’Connor drži kontrolu nad sudom, drži ravnotežu snaga u svojim rukama," kaže Maveety.
Možda je to ipak pretjerivanje, ali utjecaj Sandre Day O’Connor ne dolazi u pitanje. Joan Biskupic, autorica knjige “Sandra Day O’Connor: Kako je prva žena u Vrhovnom sudu postala najutjecajnija sutkinja,” kaže da suci nižih sudova temelje svoje odluke na standardima koje je odredila Sandra Day O’Connor. Pogotovo kada su u pitanju ključna pitanja – pravo na pobažaj, ukidanje smrtne kazne, odvajanje crkve i države.
"Primjerice, vaše gradsko vijeće želi, za božićne blagdane, postaviti jaslice i netko tu odluku kritizira kao kršenje načela odvajanja crkve i države. Lokalni će sudac pogledati što je Sandra Day O’Connor pisala o tome, jer tako bi na problem gledao jedan razboriti i umjereni promatrač," kaže Biskupic.
Rodjena u Teksasu, 1930. godine, Sandra Day O’Connor je odrasla na ogromnom i izoliranom ranču u Arizoni.
"Sva su moja iskustva i svi doživljaji djetinjstva vezani uz taj ranč. Za njega gajim veliku, duboku ljubav. Poštujem taj način života. Dok sam bila djevojka, mislila sam da ću i sama postati rančer, ne odvjetnica," kaže O'Connor.
Misleći da će voditi ranč, diplomirala je ekonomiju na Stanfordu, ali onda je otkrila da joj se više svidja pravo. Iako je 1952. diplomirala među najboljima - bila je treći najbolji student u svojoj generaciji - privatne odvjetničke tvrtke nisu željele zaposliti ženu.
"Jedina ponuda koju sam dobila bila je od jedne od vodećih tvrtki u Kaliforniji – ponudili su mi posao sekretarice, pitali su me znam li daktilografiju. Šanse za odvjetnice bile su tada bolje u javnom sektoru nego u privatnom," sjeća se O'Connor.
Postala je okružni tužitelj u Kaliforniji. Nakon toga, imala je odvjetnički ured u Phoenixu, u Arizoni, gdje će se s obitelji – suprugom i tri sina – kasnije i skrasiti. Godine 1969., kao republikanka, izabrana je u zakonodavno tijelo Arizone. Kasnije, bila je prva žena-vođa većine u senatu Arizone. Slijedilo je sedam godina na položaju sutkinje, a onda ju je predsjednik Reagan imenovao u Vrhovni sud Sjedinjenih Država.
Joan Biskupic kaže da je Sandra Day O’Connor bila potpuno svjesna značaja njenog imenovanja i što će ono značiti za druge žene na području pravosudja: "Ubrzo po polaganju zakletve napisala je kratko pismo Ronaldu Reaganu i u njema rekla: Tisuću govora ne bi moglo postići ono što ste vi postigli jednim činom, činom mojeg imenovanja u Vrhovni sud. Vjerovala je, i mislim da je bila u pravu, da je taj čin bio znak mnogima u zakonodavstvu da ženama treba dati priliku."
Dvadeset i osam godina nakon što je Sandra Day O’Connor probila spolnu barijeru u najvišem američkom sudu, žene čine više od četvrtine u saveznim i lokalnim sudovima.
Upravo dok je Sandra Day O’Connor primala Predsjedničku medalju slobode iz ruku predsjednika Obame, treća žena imenovana u Vrhovni sud Sjedinjenih Drzava – Sonia Sotomayor – pripremala se preuzeti svoje mjesto u najvišem sudu zemlje.