Nedavne izjave američkog dopredsjednika Joea Bidena razbjesnile su ruske dužnosnike. Naš novinar Andre de Nesnera osvrće se na sporne dopredsjednikove opaske i kontroverzu do koje su one dovele.
Dopredsjednik Biden nedavno je izjavio za Wall Street Journal da se Rusima 'smanjuje broj stanovnika, da imaju gospodarstvo koje propada, te bankarski sektor i ustrojstvo koje najvjerojatnije neće izdržati sljedećih 15 godina.' Potom je sugerirao da će svi ti trendovi primorati Rusiju da učini ustupke Zapadu glede ključnih pitanja nacionalne sigurnosti.
Do ovih Bidenovih izjava došlo je nakon njegova posjeta Ukrajini i Gruziji. Nekoliko tjedana prije toga predsjednik Obama je u Moskvi održao summit sa svojim ruskim kolegom Dmitrijom Medvjedevim – susret čiji je glavni cilj bio da se rusko-američki odnosi vrate u početno stanje i na pozitivnu stranu.
Većina analitičara se slaže da je to ostvareno. Međutim, također kažu da izjave dopredsjednika Bidena predstavljaju drugačiji ton od onog kojim je govorio predsjednik Obama u Moskvi. Stephen Jones, stručnjak za Rusiju pri Koledžu Mount Holyoke u Massachusettsu, kaže da je dopredsjednik na neki način otpisao Rusiju kao značajnu silu:
"Naravno, Rusija prolazi kroz vrlo ozbiljnu gospodarsku situaciju. Njeni izgledi nisu odveć dobri u smislu demografske situacije, a niti energetske, jer Gazprom je vrlo neefikasan i proizvodnja nafte pada. Međutim, Rusija je još uvijek enormno moćna u regiji. I kad je Rusija satjerana do zida, svakako može voditi vrlo snažnu, čak agresivnu politiku, povremeno. Dakle, takva izjava, mislim, da je pretjerana i prilično naivna na mnogo načina."
Bidenova izjava pogodila je živac ruskih dužnosnika. Viši kremaljski savjetnik za vanjsku politiku Sergej Prikhodko kaže da se postavlja pitanje 'tko uobličuje američku vanjsku politiku – predsjednik ili članovi njegove ekipe?' S time se slaže i Robert Legvold sa Sveučilišta Columbia u New Yorku:
"To je dovelo do mnogo pitanja u ruskim medijima, čak i u zapadnim, oko toga da li administracija jednoglasna. A ako jest, i to je Bidenova poruka – da li je ono što od njega čujemo to što administracija misli, a ono što čujemo od Obame diplomatski lažni sjaj koji on stavlja na te odnose. To je, mislim, stvorilo, bar na trenutak, izvjestan problem."
Ronald Suny sa Sveučilišta Chicago, kaže da Rusi, na neki način, imaju pravo:
"Rusi su krajnje osjetljivi. Oni traže signale. Ne znaju što da očekuju od ove nove vlade u Washingtonu. I čini se da su bili vrlo zadovoljni Obaminim posjetom. A onda je došlo do dopredsjednikovog puta i njegovih izjava – i Rusi su ponovno uznemireni. I na neki način pitaju, kakvi su to signali? Koje signale da uzmemo kao prave? I ja sam oko toga prilično zbunjen kao i oni."
Ubrzo nakon objavljivanja spornog interviewa, državna tajnica Hillary Clinton pokušala je ublažiti spor s Moskvom tijekom gostovanja u televizijskoj informativnoj emisiji Meet the Press na NBC-u:
"Mi želimo ono na što je predsjednik pozvao tijekom nedavnom summita u Moskvi. Amerika želi snažnu, miroljubivu i prosperitetnu Rusiju. S druge strane, postoji ogromna količina posla koju treba učiniti između Sjedinjenih Država i Rusije."
Državna tajnica Clinton je izjavila da Moskva i Washington rade na smanjivanju svojih nuklearnih arsenala i da surađuju na ključnim pitanjima glede Sjeverne Koreje i Irana. Neki analitičari vjeruju da su ove opaske pokušaj državne tajnice da 'kontrolira pričinjenu štetu' u vrijeme kad su odnosi između Washingtona i Moskve u osjetljivoj fazi, uzevši u obzir novu američku administraciju i pitanja s kojima su obje zemlje sučeljene.
